Loading...
EkonomijaPolitikaSvijetVijesti

Eksperti o Trump-ovom povlačenju potpisa – nismo iznenađeni

https://www.msn.com/nb-no/nyheter/verden/ekspert-om-trumps-tilbakekalling-av-g7-erkl%c3%a6ringen-%e2%80%93-ikke-overrasket/ar-AAysgpY?li=BBr5A5g&ocid=mailsignout

Preneseno iz norveškog tjednika Verdensgang (VG) autor: Julie Vissgren – 10.06.18

(Preveo: Sanjin Salahović)

Američki predsjednik Donald Trump je sinoć napisao na Twitter-u da je zamolio svoje pomoćnike da ipak ne potpišu završni izvještaj sa G7 sastanka. Viši istraživac u NUPI (Norveški vanjskopolitički institut) Hege Medin nije iznenađena i karakteriše predsjednikovo ponašanje neotesanim.

U petak se u Quebec-u puna neslaganja sastala grupa G7 – Kanada, Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija, Njemačka i USA, zajedno sa EU. Kasnije tog dana, obznanio je kanadski premijer Justin Trudeau da su se zemlje složile oko formulacija završnog ekspozea po svim tačkama osim klime. U osam stranica dugom izvještaju obećale su zemlje G7 između ostalog, da će se boriti protiv protekcionizma, raditi na spriječavanju Iranskog atomskog programa te na modernizaciji Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Nakon sastanka Donald Trump je tvitovao status koji se moze tumačiti kao da je sastanak okarakterisan kao uspjeh – ”Upravo sam napustio G7 sastanak u lijepoj Kanadi. Sastanci su prošli dobro kao i odnosi između sest lidera”, napisao je Trump.

Ali par sati poslije, ton se promijenio. Sinoć je, naime, Trump objavio na Twitter-u da je zamolio predstavnike USA da ipak ne potpišu ekspoze. Također, istupio je oštro protiv Justin Trudeau-a koga je nazvao slabićem i kukavicom. Pozadina tvitovanja je bila Trudeau-ova konferencija za štampu nakon sastanka gdje je obećao da će uvesti odgovarajuće protumjere na carinske pristojbe koje USA uvodi protiv Kanade od 1.jula. Njegovo obećanje dolazi nakon śto je Trump opomenuo ostale G7 zemlje da ne poduzimaju slične mjere.

Viši istraživac u NUPI Hege Medin nije iznenađena ovakvim istupom američkog predsjednika.”Trump-ov zadnji istup gdje on instruira američke predstavnike da povuku podršku suglasnosti prethodno postignutoj na sastanku G7, nije iznenađujuca. Ona je u skladu ponašanja i slijeda njegovih ranijih radnji koje slabe internacionalne institucije saradnje”, kaže Medin. Argument ”nacionalne sigurnosti” koji on koristi u svome trgovinskom protekcionizmu je također nešto oko čega se treba zamisliti, smatra ona. Argument da je USA oštećena ranijim međunarodnim trgovinskim pregovorima, je također neuvjerljiv. USA je sama išla u te pregovore i njena jaka ekonomska uloga joj je uvijek davala povoljne pregovaračke pozicije. U toku G7 sastanka, Trump je rekao da njegova stvarna želja nije protekcionizam nego nulte carinske barijere između svih zemalja.”Na sastanku sa liderima rekao sam da želim da se uklone sve carinske barijere na američku robu.  Zauzvrat ćemo i mi učiniti isto”, rekao je Trump.

Da li nulta carina daje prednost za USA?

Da, ja smatram apsolutno da USA može profitirati na sličnom ugovoru sa drugim zemljama. Ali to se kosi sa izjavama i radnjama koje je on do sada činio. Sve analize govore da i USA i drugi samo gube na povećanju carinskih nameta. To vodi smanjenju trgovine, lošijoj ekonomiji i nezaposlenosti, kaže Medin.

Je li onda povećanje carinskih nameta strategija koja za cilj ima slabljenje međunarodnih institucija da bi onda USA mogla pregovarati bilateralne ugovore te tako ostvariti povoljnije uslove i izvući korist za sebe? To bi bilo loše za male zemlje poput Norveške jer uvećava moć USA u pojedinačnim pregovorima. U svakom slučaju to je veoma neotesano, siledžijsko ponasanje, kaže ona. Uklanjanje drugih necarinskih bariera nije realistično. Mnoge su od ovih  barijere vezane za sigurnost zemalja i ukus potrošača. Razlike u stavu prema gen-modificiranoj hrani i hormonski obrađenom mesu su primjeri necarinskih barijera koje će biti jako teško ukloniti.

Koji je onda najpovoljniji razvoj situacije?

Najbolji scenario je da: EU, Kanada i drugi izvrše jak pritisak i uvedu protumjere u nadi da će Trump popustiti i ukloniti najnovije carinske namete. Onda se nadati da će USA poštovati eventualne odluke Svjetske trgovinske organizacije WTO koja tvrdi da su ovi nameti suprotni pravilniku. Nema sumnje da je USA opteretila negativno svoj odnos sa WTO do kranjih granica.

Bolje nego što se pribojavalo

USA-ekspert i senior ekonomista Knut A.Magnusson misli da ima nečega pozitivnoga u ovom sastanku uprkos Trump-ovom ponašanju. Da su zemlje suglasne o borbi protiv protekcionizma i da hoće da modificiraju ugovor o Svjetskoj trgovinskog organizaciji WTO. To je jedan proces koji se ne može riješiti preko noći. Magnusson ne vjeruje u Trump-ove izreke o nultoj carini – Postići jedan takav ugovor je najbolji scenario, ali nismo ni blizu toga. I ja ne mislim da je realistično očekivati takav razvoj jer još uvijek postoji previše trgovinskih barijera.

Trump-ovo uvođenje carinskih nameta ima za cilj postizanje bolje pozicije za dobijanje boljih uslova i rješenja za samu Ameriku. To je smjela strategija. Mogućnost da druge zemlje odgovore istom mjerom je velika i ne donosi dobra nikome. Trump za sada nije postigao ništa i niti će u bližoj budućnosti. EU je do sada zaprijetila da će ukinuti uvoz proizvoda na kojima prije svega zarađuju Trump-ovi glasači na isti način na koji je on sam izabrao da zaštiti industrijske grane iz kojih isti dolaze. To je politika koja ga je dovela na vlast.

Kako će se onda situacija razvijati?

Najgore što se može desiti je da sve više roba bude opterećeno nametima. To će pogoditi Norvešku teško jer smo mi mala i otvorena ekonomija zavisna od trgovinskih ugovora. Za sada je samo mali dio međunarodne trgovine pogođen, a ja mislim da nema opasnosti za eskalaciju koja može proizvesti ozbiljne posljedice jer protekcionizam jednostavno ne koristi nikome. Jedan drugi scenario je da ovo intenzivira dijalog i pregovore da bi se izbjegla eskalacija, ali kako vidim više mi se čini da će situacija biti gora prije nego se počne poboljšavati.

Jake reakcije

Mnogi su reagirali na Trump-ovo povlačenje potpisa sa izvještaja sastanka G7. Larry Kudow, jedan od Trump-ovih ekonomskih savjetnika, u intervjuu za CNN, optužuje između ostalog Trudeau-a za izdaju. Kratko nakon toga, tvitao je BussFeed komentator David Mack da ono što Kudlow kaže ne stoji, a da je on doživjeo Trudeau-ovu izjavu kao diplomatsku.

Norveški premijer Erna Solberg je snažno reagovala na Trump-ovo povlačenje potpisa. USA gubi politički uticaj u ostatku svijeta. Ona gubi također poziciju i težinu u poslu iznalaženja globalnih mekanizama kao i uticaja na uspostavljanje dnevnog reda i traženja rješenja.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »