Za Veliki norveški leksikon napisao Jan Grue – Univerzitet u Oslu
(Preveo: Sanjin Salahović)
Diskurs može značiti razgovor, produbljena rasprava ili disputacija. Pojam obilježava niz povezanih govornih cjelina koje se iskazuju u datom kontekstu. Pojam Diskursiv pokriva ono što se dešava u toku jednog diskursa ili razgovora.
Multidisciplinarna tradicija istraživanja diskursa naziva se ”diskurs analizom”.
Strukovna upotreba
Pojam diskurs ima više strukovnih značenja i koristi se, između ostalog, u: lingvistici, ideje historiji, filozofiji i nauci o literaturi. U njihovoj tradiciji označava diskurs: set misli, forme razumijevanja ili jezička, ideološka, socijalna i institucijska obilježja koja im omogućavaju da se odnose prema svijetu na njima specifičan strukovan način.
Jedan primjer rečenome može biti medicinski diskurs. Medicina važna društvena institucija koja se sastoji iz: institucija (bolnice i centri za rehabilitaciju), struke (ljekari, medicinske sestre, terapeuti) i konkretne prakse (kirurgijski zahvati, tretiranje lijekovima ili rehabilitacija). Medicina ima i svoje vlastite forme jezika, vlastite karakteristične načine delanja i vlastite načine mišljenja.
To su dimenzije koje pokriva pojam diskursa. U svakodnevnom govoru, čovjek može reći da ima ”bol u stomaku”, dok će ljekar, u okviru medicinskog diskursa, nastojati postaviti preciznu dijagnozu te pronaći pravilan tretman. Osoba koju boli stomak, kada odlazi ljekaru , postaje pacijent i na taj način ulazi u medicinski diskurs.
Lingvistika i ideje historija.
Za jednog lingvistu, pojam diskursa prije svega je vezan za ono što se dešava u tekstu iznad nivoa rečenice. U pisanom tekstu može se raditi o formalnim ili neformalnim konvencijama žanra poput primjera u kome je jedna uputnica ili zabilješka u pacijent žurnalu napisana na sebi svojstven način. U usmenom tekstu može se raditi o formi dijaloga, kao na primjer kada je doktor taj koji postavlja pitanja, a pacijent odgovora.
Za jednog ideje historičara, pojam diskursa obilježava strukture i procese koji se odvijaju u vremenu. Moderna medicina se ukazala u vremenu krajem 19.st. i početku 20-og., posebno s obzirom na institucionalne strukture, okvire profesionalne izobrazbe i značaja u društvu. Ovo se može shvatiti kao proces u kome je medicinski diskurs, sa svojim posebnim, preciznijim vokabularom i osloncem na prirodne nauke, nadvladao druge, ranije diskurse koji su se odnosili na tijelo i bolesti.
Analiza diskursa
Pojam diskurs je osnova istraživačkom pravcu multidisciplinarne analize diskursa. U njoj se posebna pažnja pridaje odnosu između teksta i konteksta. Tekst je izgovorena ili pisana riječ dok je kontekst, u ovom smislu, sve što riječima daje smisao i djelovanje tj. socijalni značaj. Analiza diskursa je zato dio humanističkih nauka koje posebno zanima značenje i tumačenje. Ona je također predmet interesa društvenih nauka koje zanimaju socijalne relacije i način na koji one funkcionišu.