Loading...
PolitikaSvijetTehnologijaVijesti

Rusi nas se moraju bojati

(U.S. Army photo by Staff Sgt. Jason Hull)

Piše: Hanne Skartveit. Norveški dnevnik VG (Verdens Gang) 27.10.2018

Preveo: Sanjin Salahović

BRISEL (VG) Ruske atomske rakete mogu doseći Norvešku i Europu bez prethodnog upozorenja – baš kao i u vrijeme hladnog rata. Vrijeme je da spoznamo ozbiljnost trenutka.

Ove sedmice je Donald Trump upozorio da će se povući iz INF-ugovora o razoružanju koji zabranjuje rakete srednjeg dometa. To je historijski ugovor sklopljen između tadašnjeg vođe Sovjetakog saveza Mikhail Gorbatsjov-a i predsjednika USA Ronald Reagan-a 1987 god.

Svijet se bojao atomskog rata. Dvije su se velesile susrele u Reykjavik-u i saglasile o koracima potrebnim dogovoru koji je Svijet učinio sigurnijim. Obavezali su se na smanjenje naoružanja, ne na povećanje. I završili su na tome da uklone većinu raketa okrenutih prema Europi. Opasnost od totalnog uništenja našeg dijela Svijeta se smanjila. Mogli som spavati malo mirnije.

Rat totalnog uništenja

Ove sedmice sam susrela generalnog sekretara NATO Jens Stoltenberga. U Briselu je ove sedmice. Iznenađen je da propast jednog od najvažnijih ugovora o razoružanju ne stvara više pozornosti. INF ugovor je u opasnosti prije svega jer Rusija, kroz dugi niz godina, jednostavno nije više marila za njega. Rusi razvijaju rakete koje mogu doseći Norvešku i ostatak Europe i na njih mogu lako staviti bojeve atomske glave. Takvo atomsko oružje je zabranjeno ugovorom.

Rusko naoružavanje slabi balans između NATO zemalja i Rusije. Obe strane još uvijek imaju mnogo velikih atomskih raketa velikog dometa, tzv. interkontinentalnih raketa. Ali Rusi znaju da je tesko posegnuti za dalekometnim oružjem u slučaju da koriste neku od svojih manjih raketa prema nekoj od europskoj zemlji. Takav odgovor značio bi rat totalnog uništenja. NATO mora imati oružje iste snage i dometa kao i Rusija ili ona biva u prednosti.

Dvostruki potez

Pozadina INF dogovora iz 1987 god. je bila ta da je Sovjetski savez plasirao novu vrstu raketa srednjeg dometa, naziva SS20. One su mogle doseći europske zemlje za 10 minuta. Ne bi ostavile ni vremena za otklanjanje nesporazuma i ljudskih grešaka. Rizik atomskog rata bio je znatno uvećan. NATO je odgovorio Sovjetskom savezu sa takozvanom ”dvostrukim potezom” što je podrazumijevalo postavljanjem blizu 600 emeričkih raketa srednjeg dometa u Europi ukoliko Sovjetski savez ne ukloni svoje. Dvostruki potez je naišao na otpor. Bila sam među mnogim demonstrantima na ulici u demonstracijama protiv NATO-ove odluke. Bojali som se američkog naoružavanja u Europi. S moje strane mogu reći da sam naknadno shvatila da sam pogriješila.

I tada kao i sada, mirovni pokret je bio najviše kritičan prema USA, našem najbližem savezniku – mnogo manje prema Rusima i onome što oni rade. Danas, za mene, je sasvim jasno da moramo odgovoriti ruskom naoružavanju. Mir počiva na istančanom balansu, u kome strane znaju da rizikuju sve ukoliko napadnu protivnika.

Propaganda i lažne vijesti

U stvarnosti, mi som u novom hladnom ratu. Ali manje pričamo o njemu. Manje nas on brine nego što je to bio u prethodnom slučaju. Možda zato što posljenji rat na norveškom tlu pripada daljoj prošlosti. Tada je većina nas imalo koga u rodu ko je doživio Drugi svjetski rat. Danas malo živućih svjedoka velikog rata.

Razlog također može biti taj da je teško stvoriti kompletnu sliku. Tok informacija je bezgraničan. Prave i lažne informacije pretiču jedna drugu. Različiti akteri upumpavaju svoju propagandu sa ciljem da nas zbunjuju.

Priroda rata se promijenila u odnosu na prošlost. Više se ne radi o čisto vojnom napadu, o vojnicima i bombama na tuđoj zemlji. Rusi se miješaju u izbore drugih zemalja. Prave ”trol-fabrike” nalaze se na njihovoj teritoriji i proizvode dezinformaciju te destabiliziraju zapadne demokratije. Mnoge autoritarne, nedemokratske ličnosti hoće da destabiliziraju zapadne demokratije. I to se može shvatiti kao neka vrsta ratnih dejstava.

Smiješan prijedlog

Ove sedmice zaprijetio je Donald Trump da će se povući iz Inf-ugovora. To je nesretan vijest. Ali nije Trump jedini koji je zaokupiran ruskim kršenjem ugovora. Njegov prethodnik Barack Obama je također bio. Pri posljednjem NATO sastanku na vrhu, to je bila centralna tema. I sam Stoltenberg je opominjao na to da Rusi krše dogovor. Utfordringen for et land som Norge, som deler grense med Russland, er å finne den riktige balansen mellom dialog og avskrekking. Her har norske politikere vært gode, også under den kalde krigen, selv i tider der forholdet mellom øst og vest var iskaldt. Vi må forholde oss til Russland som naboer. Men de må vite at vi reagerer dersom de ikke oppfører seg som de skal.

Debata o internacionalnoj zabrani atomskog oružja postaje smiješna u ovom kontekstu.  om et internasjonalt forbud mot atomvåpen blir latterlig i denne sammenheng. Da li zbilja pristalice ovakvoga dogovora vjeruju da će Rusija uništiti svoje atomsko oružje ako joj se to zabrani? Kina? Sjeverna Koreja?

Postojana odbrana mira

Isti koji se zalažu za ovekve zabrane malo su govorili o ruskom kršenju postojećih ugovora kao u vrijeme hladnog rata. I čini se da oni nemaju potrebu da odvrate neprijatelja koji napada svoje susjede vojnom silom i ne libi se da svojom atomskom silom plaši ljude širom svijeta.

Cilj mora biti da današnji ugovori prežive i da se ispregovaraju novi, koji će se poštovati. I u tome se ne možemo oslanjati isključivo na pregovore. Kada nestane povjerenja među stranama u pregovoru, naše vođe se trebaju pobrinuti da imamo oružje potrebno da strašimo protivnike.

Cilj jake odbrane je izbjegavnje rata. Efektivno oružje i trenirani vojnici su pomoć u održavanju mira. Pokreti za mir bi, u biti, trebali biti pristalice jakih odbrambenih kapaciteta. Iz iskustva historije možemo vidjeti kako su prolazile zemlje nespremne za rat. Jednostavno, ne dobijaju mir.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »