Loading...
EsejiFilosofijaHistorijaKultura

Sudnji dan za početnike – ili za one koji nešto čekaju

Judgment Day by MirellaSantana

Izvorno tekst: Veliki norveški leksikon

Preveo Sanjin Salahović

Sudnji dan je predodžba o kraju Svijeta u kome će bog suditi dobrima i lošima. Ovo vjerovanje nalazimo prvo u iranskoj religiji zoroastrizma, a poslije i u jevrejstvu, kršćanstvu i islamu dok se sama ideja o ”kraju svijeta” i posljednjem sudu nalazi skoro po cijelom svijetu. Također u hinduizmu i budizmu nalazimo vjerovanje da će ljudi biti pozvani na odgovornost za radnje u svojim životima te biti nagrađeni za dobre i kažnjeni za loše.

Ideja o kosmičkoj katastrofi, kako se doživljava ova propast svijeta, ali i njegovo ponovno rađanje, je predodžba koja se može naći u mnogim oblicima. U nordijskoj mitologiji u Skandinaviji ona se pojavljuje u predodžbi o teškoj zimi koja prethodi Ragnarok-u. Sama katastrofa ne sadrži u sebi jasan etički aspekt iako je svijet koji nastaje poslije nje, zamišljen boljim od starog.

Iranska religija

U iranskoj religiji, Zaratustrine predodžbe o propasti Svijeta i božijem sudu stoje u odnosu intimne uzajamnosti. Užarena rijeka topljenog metala čini kraj ovome svijetu i u isto vrijeme predstavlja vatru pročišćenja koja odvaja dobre od loših i samo dobre duše su te koje mogu dobiti nova tijela i zaživjeti u novom svijetu.

Jevrejstvo

Predožbe o sudnjem danu u ovoj religiji idu daleko u prošlost. Još kod profeta Amos-a (700 god. prije naše ere) možemo čitati da je Izrael očekivao Jahvin dan. Dan kada će zli biti izdvojeni i izbačeni iz zemlje, a dobri mogu uživati jedan dobar život u Eretz Izrael što je politički i religiozni pojam za državu jevreja. Pod utjecajem zoroastrizma i helenizma, u vremenu, sve do početka našeg računanja vremena, razvile su se različite predodžbe o duši i tijelu, uskrsnuću mrtvih, nebeskom sudu i dolazećim mesijanskim vremenima u kojima će jedan narodni spasilac, Mesija, ponovno uzdići jevrejski narod. Prema tradiciji, mrtvi će uskrsnuti prije konačnog suda tako da i oni mogu stati pred njega. Različite su predodžbe o tome ko je vrhovni sudija – da li sami Bog ili Mesija.

Rabinsko jevrejstvo nema stalni nauk ili dogme o sudnjem danu ili životu poslije smrti i većina jevreja nije posebno zaokupljena ovim pitanjima. Ipak, uobičajena je predodžba da postoji ”rajski vrt” ili ”drugi svijet” gdje pravednici mogu živjeti sretno u učenju Tora-e. Postoji i predodžba o Gehenna – mjestu kroz koje oni sa krivnjom moraju proći u vremenski određenoj kazni. Jevrejstvo odbacuje misao o vječnom prokletstvu. Predodžba o sudnjem danu, u kome čovjek mora stati pred Boga da dobije svoj sud, veže se u jevrejstvu također i za novu godinu (rosh ha – shana).

Kršćanstvo

Prakršćanstvo preuzima jevrejske predodžbe o sudnjem danu i identificira Mesiju sa Isusom. On će skoro doći ponovo na vlast, pobijediti đavla i njegove sluge, suditi živima i mrtvima te ponovo uspostaviti Kraljevstvo božje na Zemlji. Predodžbe o sudnjem danu u Novom testamentu su nesistematične i paradoksalne, čemu se uzrok nalazi u utjecaju helenističkih ideja o besmrtnosti ljudske duše i sudu koji čovjeka čeka nakon smrti.

Predodžbe o sudnjem danu i kraju historije, sa svojim korijenima u biblijskoj priči, prate kršćansku teologiju još od starocrkvenog vremena. Ali nije teologija prije svega izvor porijekla ove predodžbe i njenog kasnijeg izvođenja u stvarnosti. Ona je našla sebi mjesta i u kršćanskoj historiji umjetnosti u kojoj je ovaj motiv postao centralan u dizajniranju crkava od 800 god. pa do kraja Srednjeg vijeka. Posebno na primjeru gotskih katedrala, motivi sudnjega dana bili su jako prisutni i mogli su se naći u tzv. tympanon-u (ukrasi na grčkim hramovima)- skulpturalna dekoracija nad prozorima i ulaznim portama crkava.

Islam

Misao o danu odluke kada svi ljudi idu pred božji sud, osnovna je istina u koju se vjeruje u islamu i bila je centralna tema Muhamedove prve propovijedi. Mnogobrojne sure u Kuranu su u svojoj cjelosti posvećene sudu i sudnjem danu. Hadith literatura je produbila ove teme te daje detaljne opise toka događaja i opisuje znakove koji predskazuju kraj vremena. Poruka u Kuranu o sudnjem danu vezana je za misao o uskrsnuću, spasenju ili kazni u životu nakon smrti.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »