Loading...
Historija

Dien Bien Phu – prekretnica hladnog rata

Apic / Getty Images

Piše: Jasmin Malkić

1954. godine francuska kolonija Indokina bila je poprište jedne od glavnih bitaka tzv. hladnog rata u kojem je slobodni svijet konačno krenuo u kakav-takav obračun sa komunistickom idejom “svjetske revolucije”. Iako je u bitci kod Dien Bien Phua te godine ovaj svijet i san o besklasnom društvu jednakih mogućnosti napustilo preko 20.000 njihovih boraca, to vijetnamsku komunisticku bandu nije odvratilo od daljeg bacanja u pogibelj vlastitog naroda, jer svim diktaturama pa i komunističkoj, obični ljudi su samo potrošna roba za njihov opstanak na vlasti. Slobodni svijet nije na vrijeme shvatio činjenicu da borba protiv komunista ne ide odozdo, uništavanjem žive sile, već treba uvijek gađati u glavu, na članove Politbiroa.

Planovi da se oko Dien Bien Phua, na pobunjeničku komunističku vojsku bace američke taktičke nuklearne bombe srećom nije provedena. Istina, takav potez bi komunistima pokazao s kim se igraju i kakav je ulog, ali ne bi im nanio neku posebnu štetu. 100.000 mrtvih za komuniste i nije bio neki gubitak ako znamo da je ljudi u rezervi bilo dovoljno i da je cijena života običnog građanina u komunizmu onolika koliko je neko sa parama voljan platiti. U tome se i ogleda komunistički cinizam, jer se tvrdi da je čovjek najveće bogatstvo, a u stvarnosti mu se cijena određuje kao da se radi o kapitalističkoj robi.

Koju deceniju kasnije njemački komunisti su izgradnjom betonskog zida uspjeli podici cijenu svojih građana kod susjedne kapitalističke Njemačke, pa su ih masovno hapsili i prodavali, ali za jadne seljake iz Indokine koji su imali tu nesreću da se nađu pod komunističkom vlašću niko nije bio voljan platiti, čak ni njihovi francuski kolonizatori.
Umjesto da su razmišljali o taktičkom nuklearnom napadu na vojsku s kojom su se upravo sukobljavali, Francuzi su od tadašnje nuklearne sile SAD-a trebali tražiti taktički napad direktno na područje gdje su se tada nalazilo komunističko političko rukovodstvo. To se nikad nije desilo i tri hiljade heroja slobodnog svijeta je uzalud ostavilo svoje živote kod Dien Bien Phua, a narod Indokine i dan-danas stenje pod komunističkom čizmom.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »