Loading...
FilosofijaKomentari

Sekularizam, sukob civilizacija i domovinska svijest

Naslovnica, Piet Mondrian, Kompozicija žutog, crnog, plavog, crvenog i sivog, 1921 –www.ideelart.com

Nihad Filipović

Sekularistička ideja je rezultat historijskog iskustva političkog zapada i racionalnog uma. Moglo bih se kazati i ovako: razultat je to učenja na greškama, jer je iskustvo, kako ingeniozno primjeti Oskar Wilde, drugi naziv za greške.

Duboko dole, sekularizam je linija razgraničenja političke, a onda i općenito kulturološke svijesti političkog zapada i istoka (islamski dio) humaniteta. Šest stotine godina mlađa od kršćanstva, islamska teološka misao i na njenim zasadima izrasle istočne civilizacije, još čekaju neko svoje vrijeme, analogno vremenu renesanse, prosvjetiteljstva i protestantizma na zapadu humaniteta.

Hantingtonov “sukob civilizacija” razumijevam na ovoj liniji razgraničenja političke svijesti humaniteta. Inače, ne vidim, na koji je način moguć sukob civilizacijskog, znači kulturološkog zapada i recimo, jedne kulturološki sekularne, istočne civilizacije, na čijim islamskim zasadima svijesti i tradiciji, egzistira moderna Turska. Jedno je taj sukob idejno projektirati, tj. zamisliti, što je moguće. Moguće je i nominirati ga “sukobom civilizacija”, ako civilizacije doživljavamo u ekskluzivno teološkom smislu. Ali, ako civilizaciju doživljavamo kao skup ukupnih vrijednosti kojima teži i koje osvaja društvo, onda, jedna sekularna Turska i općenito govoreći kulturološki islamski svijet istoka i vrijednosti kojima ta društva teže, iste su one vrijednosti koje je osvojila, koje i dalje osvaja i kojima i dalje teži politički i kulturološki zapad.

Sloboda, jednakost i bratstvo ljudi, pravna država i vladavina zakona, ljudska prava, suverenitet naroda itd., ideali su humaniteta, a ne njegovih dijelova. Razlike su u nijansama obojenim različitim tradicijama i povijesnim tokovima. Te razlike mogu producirati različita viđenja, a različita viđenja mogu voditi sučeljavanju, pa i sukobu, ali bi iza tog mogućeg sukoba, kao i uvjek u povijesti, bio politički interes, koji se uvijek da svesti na moć, političku moć i posebice moć i interes kapitala, a ne na civilizacijski shvaćen sistem ukupnih vrijednosti.
Stoga je sukob civilizacija moguć na razini primarne civilizacijske svijesti, koju razumijevamo teološki, ali ne i na razini razvijene civilizacijske svijesti, kao skupa ukupnih vrijednosti koje producira kako teološki, tako i sekularno oslobođeni duh. Taj bi se eventualni sukob, mogao klasificirati kao civilizacijski (jer papir trpi sve), ali to ne bi bio, da ponovim, sukob ukupne vrijednosti oslobođenog duha, nego politički motiviran sukob interesa, sukob moći, sukob prestiža, svekolike moći i prestiža, a iznad svega moći i prestiža (tj. interesa) kapitala.

U modernom društvu, religija ostaje važan konstruktivni element kulturološkog modela društva, ali model mora biti obogaćen sekularnim vrijednostima, e da bi se makar stvorile pretpostavke za homogenizirajuću centripetalnost, koja će, ako je društvo multikulturalno, i dalje manjkati, ukoliko je ne prati identična domovinska svijest. A Bosna i Hercegovina upravo jeste takvo društvo multikulturalno, sa snažnom sveprisutnom klero-nacionalističkom sviješću i bez razvijene integralne domovinske svijesti.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *