Deng Ksiaoping sa suprugom, u posjeti Johnson Space Centre, USA, 1979.
Nihad Filipović
Pročitam naslov: – Kuba novim ustavom otvara put isto-spolnim brakovima i privatnom vlasništvu; pa kažem i napišem:
- Naizgled šašav naslov, ali meni je ovo logično, jer, nema slobode u proizvodnji nove vrijednosti, bez ukupne slobode u društvu.
Na šta se, iz beZpuća internetske mreže javi alter-ego i pita:
- A kako se kinesko privredno čudo uklapa u tu tvoju tvrdnju? Meni se navedeno nikako ne uklapa sa kineskim privrednim čudom.
Na šta velim i ponavljam:
- Odlično se uklapa.
Jer, zašto je Kina, sa planske privrede prešla na slobodnu tržišnu utakmicu? Pa zato što su skontali da nije važno koje je boje mačka, no je važno da lovi miševe. Deng Ksiaoping ih poDsjetio na tu drevnu kinesku mudrost, pa pošto planska i centralistička ekonomija nije lovila miševe, a lider Mao Zedong, što je kinesko društvo, soBstvenu karizmu i kult zaledio u vremenu, konačno umro, pa led oDpustio, skontaše tovarišći kineski komunisti u Politbirou i Centralnom komitetu, a za njima, bezbeli, i kompletna Kineska komunistička partija – nastavimo li Mao Zedongovim putem, završit ćemo u nedođimiji. S tog razloga su se početno lagahno, a potom, naročito nakon što je inteligentni i pragmatični Deng Ksiaoping posjetio Singapur i USA i ostao impresioniran onim što je tamo vidio i čuo, sve otvorenije i slobodnije krenuli prešaltavati na tržišnu ekonomiju.
Haleluja! Došlo im iz pete u pamet.
Eto, vidimo, i Kuba, nakon smrti tvrdoglavog Fidela Kastra, što je, poput Mao Zedonga u Kini, na Kubi zaledio bio kubansko društvo, soBstvenu karizmu i kult u vremenu, konačno kreće tim putem.
Opet Haleluja i Amin!
E, a u društvenoj nadgradnji su zadržali, i u Kini i na Kubi, jednopartijski totalitarni sistem kontrole. Zašto? Pa zato što je to vlast, što su to privilegije elite na vlasti, što su to njihove pozicije društvene moći i uticaja, njihov komforan život i privilegije, te i te. I kao što vidimo to za sada funkcionira; jer se krenulo sa niske osnovice, pa ekonomija raste, što kažu u troskocima. Sve socijalističke revolucije XX. stoljeća su izvedene u siromašnim, a ne u najrazvijenijim kapitalističkim zemljama, kako je zamislio Marks. Stoga je svuda, od SSSR-a preko Jugoslavije do Vijetnama, rećemo, taj početni period bio period rasta zahvaljujući partijskoj stezi i entuzijazmu naroda opijenog idejom socijalne pravde.
Ali, kada je taj početni zamah nade i vjerovanja potrošio i posljednje rezervoare energije, te se dalje, ni unutra, u državama, a pogotovo ne vani, u konkurenciji na slobodnom tržištu svijeta, na starom odnosu ideološke motivacije i realne poDplaćenosti stvaraoca nove vrijednosti, nije moglo, tada, manje-više svi ti režimi zapadaju u dogmatsku i bezidejnu krizu, te u konačnici, kao kule od karata, padaju.
Kina je taj tok, krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina XX. stoljeća, eskivirala usvajanjem tržišnog modela ekonomije i od tada do danas, zahvaljujući toj pametnoj odluci i tradicionalnoj marljivosti kineskih ljudi, njena ekonomija, društveni i individualni standard građana, enormno rastu.
Kina danas vjerovatno, obzirom na veličinu populacije, ima više multi-milionera i milijardera nego USA, a drastičan je rast standarda i tzv. srednje klase. Taj opći rast, plus, jasno, totalitarna politička kontrola, to je ono što održava socijalni mir u Kini. Konačno, taj model je kompatibilan i sa mentalitetom kineskog naroda koji nikada nije živio u slobodi na način političkog zapada i tradicionalno je podanički, a građanska ideja, mentalitet, svijest i odnosi se tu tek zameću.
Međutim, kad’-tad’, i kineska politika odnosno društvena nadgradnja, morat će se pluralno otvarati. Jer jedno prati i uvjetovano je drugim. Zato tvrdim da nema slobode u sferi ekonomije, a neslobode u sferi društvene nadgradnje.
Jedno je sa drugim kompatibilno i ako se ne usaglašava na vrijeme, dolazi do teških društvenih nevolja, pa i revolucija i kotrljanja glava na ulicama. Jer, drugačiji su zahtjevi i ambicije ljudi na biciklu i onih u komfornim stanovima, uvezanih internetom i sa “bijesnim” autima u garažama.