Loading...
PolitikaSvijet

Bliskoistočni hladni rat

Image: The Wall Street Journal

 

Veze između Irana i Saudijske Arabije odavno su počele da se zaoštravaju a javni protesti širom Bliskog istoka sada prijete da pretvore ovo rivalstvo u napetu i opasnu regionalnu podjelu.

🇹🇯 🇸🇦

Prilog pripremila: Amna Dumpor

Iako Saudijska Arabija i Iran nikada nisu jedna drugoj objavile rat, ove dvije zemlje su ogorčeni rivali. Saudijska Arabija je gotovo sva sunitska dok je Iran šiitski što doprinosi međusobnoj napetosti. Ove zemlje-rivali uključene su u skoro svaki sukob koji se dešava u Regionu. Umjesto direktnog rata, one se sukobljavaju preko političkih satelita kroz tzv. proxy ratove (engl. izraz za ratove koje strane sile vode preko svojih agentura na terenu sukobljavanja);  sukobljavaju se dakle indirektno, uplićući se u sukobe u drugim državama.  Tim državama Regiona je stoga teško da funkcionišu suvereno, jer ove dvije regionalne sile tako direktno utiču na događaje u njihovoj zemlji. Iran i Saudijska Arabija ove sukobe i specifično uplitanje druge strane, uvijek vide kao prijetnju svom nacionalnom interesu.

Rivalstvo ove dvije regionalne sile počelo je 1979. godine nakon Iranske islamske revolucije.  Sunitsko – Šiitski razlaz nije bio originalna iskra njihovog rivalstva, ali je svakako odigrao značajnu ulogu. Nakon revolucije, od 1980. godine, Iran je počeo da podržava Šiitske grupe u Iraku, Avganistanu i Saudijskoj Arabiji kako bi im pomogao da svrgnu vladu. Zbog toga je Saudijska Arabija udvostručila svoje napore kako bi pomogla da se spriječi Iran u tim pokušajima. Prvi ovakav proxy rat počeo je u Iranu/Iraku (1980-1988), kada je Saudijska Arabija počela da podržava Irak i pomaže mu u izgradnji. U 2003. godini, Irak po drugi put postaje poprište  posrednog sukoba Saudijske Arabije i Irana, nakon što su Sjedinjene Države Amerike napale Irak i svrgnule Sadama Huseina. Nakon američke intervencije, u nedostatku osmišljene strategije šta dalje, u stvorenom političkom vakumu bezvlašća, u Iraku izbija građanski rat i formiraju se mnoge sunitske i šiitske milicije, od kojih je svaka djelovala kao satelit Saudijske Arabije i Irana.

Ovaj u osnovi politički sukob kojem se pridodaje maska religioznog raskola, ogleda se na širem planu Bliskog istoka, gdje druge zemlje imaju ili sunitsku ili šiitsku većinu, i gledaju prema Iranu ili Saudijskoj Arabiji za podršku ili vodstvo. Historijski gledano, Saudijska Arabija – monarhija i dom rodnog islama, smatrala je sebe vođom muslimanskog svijeta. Međutim, 1979. godine, to je bilo pred velikim izazovom, usljed islamske revolucije u Iranu koja je stvorila novu vrstu države u regionu – neku vrstu teokratije – koja je imala eksplicitan cilj da taj model izvozi van svojih granica.

Proxy ratovi Saudijske Arabije i Irana nastavili su se s arapskim proljećem, pri čemu je svaka zemlja podržavala različite grupe koje su favorizirale njihove interese. Tako su proxy ratovi eskalirali u Tunisu, Bahreinu, Libiji, Libanu i Maroku. Novi trend je da svaka zemlja počinje i sa direktnim uključivanjem sopstvenih oružanih formacija i angažmanom vojske.

U Jemenu, Saudijska vojska je na terenu i pokušava pomoći vladi u borbi protiv iranskih proxi grupa, dok se u Siriji događalo suprotno tokom njihovog građanskog rata. Iran podržava Assadov režim dok Saudijska Arabija podržava sunitske pobunjenike. Kako se haos u ovim zemljama nastavlja, Saudijska Arabija i Iran nastavljaju sa pokušajima da spriječe onog drugog u ostvarenju bilo kakve prednosti. Nijedna od ove dvije zemlje ne želi da objavi rat jedna drugoj, ali ako stvari nastave da eskaliraju ne može se pouzdano reći šta bi se dalje moglo dogoditi.

Kako su se stvari iznenada pogoršale?

Ovo strateško rivalstvo se zaoštrava, jer Iran na mnogo načina osvaja regionalnu borbu. U Siriji, iranska (i ruska) podrška predsjedniku Basharu al-Assadu umnogome je potisnula grupe pobunjenika koje podržava Saudijska Arabija. Saudijska Arabija očajnički pokušava da zaustavi sve veći iranski uticaj i militaristički avanturizam mladog i impulzivnog kraljevskog princa Mohameda bin Salmana – de facto vladara zemlje – koji pogoršava regionalne tenzije.

On vodi rat protiv pobunjenika u južnom susjedu Saudijske Arabije, Jemenu, djelimično kako bi tamo zaustavio uočeni iranski uticaj, ali nakon skoro tri godine to se pokazuje kao veoma skupa igra. U međuvremenu, u Libanu, mnogi posmatrači veruju da su Saudijci vršili pritisak na premijera da podnese ostavku kako bi destabilizovao zemlju u kojoj je iranski saveznik, šiitska miliciona grupa Hezbollah, vodeći politički moćni blok koji kontroliše ogromne, naoružane borbene snage.

Iranski parlamentarac Ruhollah Hosseinian pozvao je Islamsku Republiku da stavi vojne snage pod uzbunu, objavila je internet stranica za TV Press, državnu novinsku agenciju na engleskom jeziku. “Vjerujem da iranska vlada i vojne snage moraju biti spremni u vrijeme kada je Saudijska Arabija poslala svoje trupe u Bahrein”, izjavio je on. Intenzivirani sukobi oko Persijskog – ili, kako ga Saudijci nazivaju Arapskog zaljeva, zategnuli su odnose između SAD-a i važnih arapskih saveznika, uzrokovali su trostruki rast cijene nafte i uticali su na smanjenje američke podrške za neke od pokreta koji promoviraju demokratski ustroj u arapskom svijetu. Tako je ispalo da su, politički gledano, prva žrtva obračuna u Zalivu bili demokratski pokreti u zemljama na rubnoj liniji konfrontacije, a to su Bahrein i Jemen.

Da li idemo ka direktnom ratu između Saudijske Arabije i Irana?

Do sada su se Teheran i Rijad borili preko “satelita”. Nijedno od njih nije stvarno bio pripremljen za direktan međusobni sukob, ali jedan uspješan raketni napad na saudijski glavni grad iz Jemena mogao bi poremetiti osjetljivu klackalicu ravnoteže. Naslov u medijima postaju alarmantni: Da li će Saudijska Arabija ući u rat s Iranom? Jedna očigledna oblast u kojoj bi mogli da dođu u direktan sukob je u vodama Zaliva, gde se suočavaju jedna sa drugom preko morske granice. Ali i ovdje bi borba mogla da proizvede mnogo širi sukob. Za SAD i druge zapadne sile, sloboda plovidbe u Zalivu je od suštinskog značaja i svaki konflikt koji bi pokušao da blokira plovni put – vitalan za međunarodnu plovidbu i transport nafte – mogao bi lako privući američke pomorske i vazdušne snage. 

Izvor: www.wsj.com/bbc.co.uk

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »