Loading...
Kultura

Jezičke marginalije: Zdetna žena

Napisao: prof. Safet Kadić
(objava preuzeta sa fejs-zida prof. Kadića)

U ovaj naš vakat sve je manje zdetnih žena. Kada bi danas neko rekao da mu je žena zdetna, niko ga ne bi razumio iako ta veoma ekspresivna bosanska riječ pripada istom leksičkom i semantičkom krugu onih riječi koje označuju žen(k)u koja nosi mlado.

Ne bilježi je nijedan savremeni bosanski riječnik, a donosi je samo Uskufijin ‘Bosansko-turski ričnik u stihu’ iz 1631. godine, u slijedećem stihu: “Zdetna gebe ḳari, aş ermesi ćuda dur”. Sve su tvorene po istoj semantičkoj analogiji i istom morfološkom modelu: sjanjna (s-janje-na > s-janj-na >sjanjna) je ovca (koja nosi janje); steona (s-tele-na > s-tel-na > stelna > steona) je krava, koja nosi tele; skozna (< s-kozle-na > s-koz-na > skozna) je koza koja nosi kozliće; skotna (s-kot-na > skotna) je mačka, kuja i još neke životinje, koje nose okot; zdetna (< s-dijete-na > s-det-na, izg. zdetna) je žena koja nosi dijete, ‘žena s djetetom’ tj. trudna, noseća, bremenita žena.

U narodnim govorima zabilježena je i riječ: sjajna (< s-jaje-na > s-jaj-na > sjajna) je kvočka koja je s jajima, koja je na jajima.
Najvjerovatnije je upravo ta semantička analogija humanoidne sa ženkama iz animalnog carstva, učinila da se ta riječ zabaci iza leđa i netragom nestane i izgubi iz upotrebe.

Rječnik bosanskog jezika Halilović-Palić-Šehović donosi riječi: sjanjna, skozna, skotna i steona, a nema zdetna, a za očekivati je da će se naći u sveobuhvatnom višetomnom Rječniku bosanskog jezika akademika Dževada Jahića kada bude završen tom sa riječima koje počinju slovom ‘z’, mada bih je ja, slijedeći morfoložki pravopis smjestio među riječi koje počinju slovom ‘s’.

Za Uskufijinog vakta i zemana zdetna žena je bila masovna pojava, pošto on među strogo selektiranim riječima za potrebe metra i rime spominje još dosta riječi vezanih za tu pojavu, kao što su babine i dr.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *