Nihad Filipović
“Najljepša sjećanja se uvijek skupljaju u dvoje”
(Njemačka književnica Luise Rinser, (30. travanj 1911 – 17. ožujak 2002.)
1.
Osmog januara 1537. godine u Sarajevu je osnovana Gazi Husrev-begova medresa kao dio urbane cjeline, uz Gazi Husrev-begovu džamiju i biblioteku.
Od tada do danas, ova odgojna i obrazovna institucija radi neprestano punih 488. godina. Najstarija je institucija te vrste u jugo-istočnoj Evropi.
Gazi Husrev-beg je sin bosanskog plemića Ferhad bega – poginuo 1486. u bitci kod Adane, Turkia – i sultanije Seldžuke – kćerka sultana Bajazita II. Znači, bio je unuk turskog sultana Bajazida II. i praunuk sultana Mehmeda Fatiha.
2.
ŠEVALA ZILDŽIĆ-IBLIZOVIĆ
(prva liječnica muslimanka u Kraljevini Jugoslaviji)
Devetog januara 1903. godine, u Sarajevu je rođena Ševala Zildžić – Iblizović, prva liječnica, bošnjakinja u Bosni i Hercegovini.
Nakon završene Djevojačke škole u Sarajevu, unatoč otpora konzervativne sredine, sa šesnaest godina obratila se pismom tadašnjem reisu-l-ulemI Džemaludinu Čauševićau s molbom da joj se odobri upis u Mušku gimnaziju, jer nije bilo odgovarajućih obrazovnih škola tog nivoa za djevojke, a nije ni primjenjivana praksa miješanih škola.
Impresioniran Ševalom, a i sam sklon poticanju obrazovanja ženske djece, reis Čaušević je odobrio Ševali upis u Mušku gimnaziju u Sarajevu.
Tako je Ševala, kao prva i tada jedina djevojka, počela pohađati školu sa mladićima.
Kasnije upisuje Medicinskog fakulteta u Zagrebu, gdje je diplomirala 1931. godine. Na istom fakultetu je diplomirao i njen budući suprug Muhamed Iblizović.
Nakon diplomiranja vraća se u Sarajevo gdje ostvaruje uspješnu liječničku karijeru. U privatnoj ordinaciji sa suprugom, radila je kao specijalistica pedijatrije i kao ginekologinja. Radila je i na općem zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva i suzbijanju zaraznih oboljenja.
Na današnji dan prisjećamo se ove značajne ličnosti u historiji bosanskih muslimana.