Source: National Geographic, Photo Eric Lew, Grenland, 03/08/2014
Take a look at Eric Lew Photo (@EricLewPhoto): https://twitter.com/EricLewPhoto?s=09
Pripremila: Amna Dumpor
Na fotografiji je naš ekspedicioni čamac Kisaq, prekrasno postavljen ispod nevjerovatno delikatnog lučnog ledenog brijega. Dvadeset minuta nakon što smo završili sa razgledanjem, osvrnuli smo se samo da bismo vidjeli kako se isti urušava! Eric Lew
Video prilog: Ralph Lee Hopkins, Director of Photography Expeditions @National Geographic
Impakt globalnog zagrijavanja
Klimatske promjene na Grenlandu i kako će one utjecati na nas?
Vodeći naučnici su “veoma zabrinuti” da bi ledeni pokrivač na Grenlandu mogao početi da se topi sve većom brzinom. Zato što je led bijeli, on odražava sunčevu energiju, ali tamne alge nataložene po ledu apsorbuju toplotu, samim tim povećavajući i stopu topljenja.
Ledeni pokrivač je debljine 3km i podigao bi nivo mora za sedam metara, ako bi se sav otopio u more. Bitno je dodati da trenutna stopa topljenja leda dodaje oko 1mm godišnje na globalni prosječni nivo mora.
Nesigurni grenlandski skakač, jednako zabrinut za opstanak u svom prirodnom habitatu. Foto: http://hiddenunseen.blogspot.com
Razumjevanje uzroka i posljedica klimatskih promjena u funkcionisanju ekosistema, kao i uloga fokalnih vrsta u ovim procesima, trenutno su dominantna tema u ekologiji. Prosječna temperatura na Arktiku je porasla gotovo dvostruko brže nego što je u ostatku svijeta i na drugim južnim širinama. Kao posljedica toga, brže ekološke promjene koje se dešavaju mogu se direktno pripisati globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama. Smanjenje stepena morskog leda na Arktiku se odvija u prosjeku od 5% po deceniji, a očekuje se da će se ovaj trend nestajanja morskog leda nastaviti, dok su najveći gubici predviđeni u južnim Arktičkim morima, uključujući i područje Barentskog mora.
Na koji će način klimatske promjene utjecati na populaciju polarnih medvjeda?
Promjene u fizičkom okruženju povezanim sa globalnim zagrijavanjem postale su očigledne i u mreži morske hrane. Pogođen je i teritorijalni ekosistem Arktika, koji uključuje i promjene u samom načinu funkcionisanja ekosistema.
Jedna od vrsta direktno zahvaćenim globalnim zagrijavanjem je Polarni medvjed (Ursus maritimus), čija je istorija života blisko povezana sa morskim ledom. Dokazi se akumuliraju da polarni medvjedi trpe zbog globalnog zagrijavanja i pratećeg gubitka staništa morskog leda. Kako se ledeni pokrivač topi, višestruke studije su dokumentovale njegovu iznimnu važnost kao lovačke platforme za polarne medvjede – do tuljana, Beluga kitova, mladunčadi morževa i drugog plijena, bez kojih će ovi sjeverni predatori i najveći predstavnici iz reda mesoždera gladovati.
Očekuje se da ce nastavak smanjenja količine morskog leda ozbiljno utjecati na populaciju polarnih medvjeda, koji će tokom ljetnjih mjeseci biti primorani da uđu u tercijalne ekosisteme u potrazi za hranom i golim preživljavanjem.
Srceparajuci snimak koji je obišao svijet: Izgladnjeli polarni medvjed u očajnickoj potrazi za hranom na kopnu