Loading...
FilosofijaKulturaNaukaOkruženjePolitikaPsihologijaSvijetTehnologijaVijesti

Opasnost od digitalnih diktatura i hakiranja ljudskog uma

(Na slici: Yuval Noah Harari)

Harari upozorava na opasnost od digitalnih diktatura i hakiranja ljudi u svojoj novoj knjizi s kojom istražuje današnjicu

Ove jeseni, svojom novom knjigom ”21 misao o 21.stoljeću”, kompletira Yuval Noah Harari svoj serijal napisan o problemima današnjice.

(Autor: Marie Svendsen Aase 29.08.2018 10:23)

Link: https://www.forlagsliv.no/dokumentaravdelingen/2018/08/29/hararis-tanker-om-var-umiddelbare-fremtid/

Preveo: Sanjin Salahović

“Sapiens” nam je pokazao odakle dolazimo. “Homo deus” nas upućuje na budućnost,  “21 misao o 21.stoljeću” istražuje današnjicu.

Kako se možemo zaštititi od atomskog rata, ekološke i tehnološke propasti? Šta možemo uraditi sa epidemijom ”lažnih vijesti” ili prijetnjama terorizma. Šta da naučimo našu djecu? Interesantna i uticajna knjiga pisca Yuval Noah Harari pod nazivom “21 misao o 21.stoljeću”.

Yuval Noah Harari, pisac koga slavi svijet je ponovo tu sa još jednom interesantnom knjigom. U 21 misli o 21.stoljeću vodi nas na interesantno putovanje kroz najvažnija pitanja današnjice. Nit vodilja u njegovoj novoj knjizi je pitanje kako da sačuvamo naš kolektivni i individualni fokus u susretu sa svijetom u stalnim, dinamičnim i zbunjujućim promjenama. Jesmo li još uvijek u stanju razumijeti svijet koji smo stvorili? Pisac nam nudi svoje misli o izazovima pred kojima stojimo u bliskoj budućnosti čovječanstva.

O knjizi ”21 misao o 21.stoljeću”.

Moja prva knjiga Sapiens, pokazala je ljudsku historiju i istražila kako je jedan beznačajan majmun postao vladar planete Zemlje. Homo deus, moja druga knjiga, bavila se dalekom ljudskom budućnošću i probala objasniti kako ljudi, s vremenom, mogu postati bogovi. Šta je to moguća definitivna sudbina inteligencije i svijesti? Moja posljednja knjiga fokusira na aktualna pitanja i blisku budućnost ljudi. U jednom svijetu koji se utapa u irelevantnoj informaciji jasnoća postaje moć. Cenzura je na djelu, ne u smislu sprječavanja informacijskoga toka, nego iskazana kroz fatalno uništavajuće bombardovanje ljudi dezinformacijama. Šta se dešava upravo sad? Koji su izazovi i izbori pred nama? Na šta trebamo obratiti pažnju? Milijarde ljudi ne mogu sebi priuštiti luksuz u traženju odgovora. Imaju preča posla. Moraju na posao, brinuti se o djeci ili starima. Historija im ne daje ništa besplatno. Da li se ljudska sudbina određuje bez njih samih jer su oni suviše zauzeti obavezom da djeci pribave hranu i odjeću? A u isto vrijeme, ne mogu izbjeći konsekvense toga procesa u kome ne mogu učestvovati! To je veoma nepravedno, ali ko je ikad rekao da je historija pravedna? Jedna knjiga ne daje ljudima hranu ili odjeću, ali može ponuditi određenu dozu jasnosti i na taj način pomoći da se to globalno igralište historije barem donekle izravna pravednošću. Ako ova knjiga može pomoći šaci ljudi da uđu u debatu o budućnosti ljudske vrste, onda je ona opravdala svoj smisao i postojanje.

Da li političari čine dovoljno da pripreme svijet za novu stvarnost 21. stoljeća?

Previše političara nam prodaje nostalgične fantazije umjesto da nas pripremaju za budućnnost. Ljudi većinom ne vole radikalne promjene i boje se nepoznatoga. Traže stalno više sigurnosti. Posebno sigurnost identiteta koji daje smisao životu. Zato smo svjedoci danas jednom političkom talasu prožetom nostalgijom i okrenutom više prošlosti nego budućnosti. Političari u raznim zemljama poput: USA, Velika Britanija, Rusija, Indija, Poljska, podgrijavaju nacionalističke i religiozne narative i obečavaju ponovo uzdignuće neke ”zlatne prošlosti”. U mojoj vlastitoj zemlji Izraelu, u legitimaciji svoje politike i vlastitih radnji, koriste političari Bibliju i jevrejsku tradiciju. Nacionalizam i religija umiruju jer nude jednostavna objašnjenja o tome šta se dešava u svijetu. Koju ulogu imamo u toj kosmičkoj drami. Ko smo i šta je smisao životu. Nacionalni i religiozni narativi uzimaju sebi pravo na apsolutne i vječne istine, nepromjenjive tisućama godina koje ne mogu promijeniti niti teknološke i ekonomske revolucije u 21.stoljeću. Ovi narativi tvrde za sebe da nude sigurno utočište shvatanju u jednom kaotičnom svijetu. Nažalost nostalgične fantazije niti nacionalizma niti religija ne mogu riješiti velike probleme 21.stoljeća. Kako ćemo tretirati klimatske promjene? Šta da činimo kada one potisnu milijarde ljudi sa tržišta rada? Kako da iskoristimo mogućnosti koje na pruža modficiranje gena? Odgovori na ova pitanja ne mogu se naći u Bibliji ili jevrejstvu. Oni koji su stvorili Bibliju i jevrejstvo nisu znali puno o globalnom zagrijavanju. Još manje o genetici i informatici. Stvarnost 21.stoljeća je zastrašujuća. Razumijem da ljudi traže alternativne puteve. Ali izbora nema. Primorani smo pogledati istini u oči. Moramo razvijati nove političke modele koji se mogu nositi sa problematikom 21.stoljeća.

Šta bi ste savjetovali onima rođenima u zadnjoj deceniji?

Niko ne zna kako će Svijet i tržište rada izgledati 2040 god. Zato niko i ne može dati savjet mladima. Konsekventno, mnogo od onoga što oni uče danas biće irelevantno u toku sljedećih četrdeset godina. Šta bi čovjek naglasio onda? Moj je savjet da daju naglasak na razvoj svoje emocionalne inteligencije i mentalnog balansa. Tradicionalno, život se dijeli na dva velika poglavlja. Jedan je vrijeme učenja nakon koga dolazi vrijeme radne aktivnosti. U tom prvom dijelu života čovjek stvara stabilan identitet i gradi lične i radne sposobnosti. U drugom dijelu, oslanja se na te kvalitete da bi uspio da se održi u svijetu, zarađuje za život i doprinosi društvu. Ali u 2040 god. ovaj će tradicionalni model uveliko biti prevaziđen. I da bi čovjek hvatao priključak, mora nastaviti učiti kroz cijeli život i razvijati se čak i u dobi iza 50-tih. A promjene uopšte, pa i ova izazivaju stres. I po dostizanju određene starosne dobi, čovjekova želja za učenjem opada i nema ih puno koji bi se mijenjali u ovom pogledu. U tinejdžerskom dobu je život obilježen promjenama, htio to čovjek ili ne. I tijelo i mozak i relacije, sve se mijenja. Sve je u stalnim promjenama. Čovjek je obuzet potrebom stvaranja identiteta. Kada dođu 50-e, nestaje te želje za promjenama, a stvara se potreba za stabilnošću. Ali u 21.stoljeću je ona luksuz koji rijetki mogu sebi priuštiti. Ukoliko nastavi insistirati na nepromjenjivom identitetu, stabilnom poslu, nepromjenjivosti u pogledu na svijet, vrijeme će jednostavno gaziti čovjeka i svijet će otići dalje svojim tokom. Zato ljudi moraju biti fleksibilni i u posjedu mentalnog balansa da bi preživljavali ovu modernu permanentnu oluju promjena. Moraju biti u stanju da izdržavaju visoki nivo stresa na svakodnevnoj osnovi.

Koja su za čovjeka najvažnija pitanja danas?

Kuda će čovječanstvo? Koji su projekti budućnosti, snovi ili noćne more koje će prožimati svijet u ostatku 21.stoljeća? U Homo Deus – jedna mala priča o sutrašnjici Yuval Noah Harari je pod lupu stavio sutrašnjicu.

Ko posjeduje informacije? Oni koji to čine, kontrolišu budućnost jer je informacija danas ono najvrjednije u svijetu. U stara vremena je zemlja bila od najveće vrijednosti. Politika je bila borba za obradive površine. Prelaskom velikih zemljišnih posjeda u ruke nekoličine, dolazi do podjele na plemstvo i sve ono izvan njega. U posljednjih dva stoljeća su mašine i fabrike postale važnije od zemlje. Politika se bavila kontrolom proizvodnih sredstava. Prelazak vlasništva nad mašinama u ruke nekoličine čini da se društvo dijeli na kapitaliste i proletere. Ali u 21. stoljeću vrijednost informacije prevazilazi i vrijednost zemlje i mašinerije uopšte tako da politika ide u pravcu kontrole toka informacija. Ukoliko nekoličina dobije monopol nad informacijama, čovječanstvo će se podijeliti ponovo. Ne u različite klase, nego u različite ljudske vrste.

Zašto je informacija tako važna?

Zato što mi ne samo da možemo danas hakirati kompjutere nego i ljude i druge organizme. Puno se govori danas o hakiranju kompjutera, ali mi idemo u epohu hakiranja ljudi. Šta je potrebno za ovakvo hakiranje? Dvije stvari: mnogo informatičke snage i kapaciteta i puno informacija. Posebno biometrijske vrste. Ne informacija poput mojih navika, gdje idem i šta kupujem, nego onih o dešavanjima u mome tijelu i mozgu. Sve do sada nismo imali ove uslove potrebne za hakiranje ljudi.

I da su španska inkvizicija ili sovjetski KGB mogli špijunirati ljude u svakom trenutku svakodnevnice, nisu ipak imali dovoljno biološkog umijeća i informatičke snage i kapaciteta da hakiraju biokemijske procese koji formiraju naše želje i izbore. Ali ubrzo, imaćemo ove preduslove. Napredak u informatičkoj nauci, posebno u mašinskom učenju i vještačkoj inteligenciji otvara mogućnosti neophodne informatičke snage i kapaciteta. Uporedo, napredak u biologiji i istraživanju mozga daje nam potrebno shvatanje procesa u tijelu i mozgu čovjeka. Kombinirano, daju nam revolucije u informatičkoj i biotehnologiji neophodna umijeća za hakiranje ljudi. Ono što omogućava sintezu znanja informatičke i biotehnologije je ”biometrički senzor” koji može preobraziti biološke procese u elektronske informacije koje kompjuter može skladištiti i analizirati. Sa dostatnom informacijom ovakve vrste i dovoljno informatičke snage i kapaciteta, eksterni sistemi mogu hakirati ljudske želje, odluke i mišljenja. Oni mogu znati precizno sve o ljudima. Poznavati ih bolje od njih samih. Ukoliko ne budemo oprezni, može nam se desiti da uskoro živimo u digitalnim diktaturama.

Da li je liberalna demokratija osuđena na propast?

Liberalizam, onakav kakvog ga poznajemo, neće preživjeti još dugo. Ali može se revitalizirati i prilagoditi novim realnostima. Njegova velika prednost nad drugim ideologijama je da je fleksibilan i da nije dogmatičan. Liberalizam je već više puta prolazio kroz krize, uspone i padove u proteklom stoljeću. Preživio je tri velike krize. Prvi svjetski rat, fašizam 30-ih i  komunizam 50-ih godina prošlog vijeka tamo do 70-ih. Ako mislite da je liberalizam u krizi sada, pomislite kako su stvari izgledale 1918, 1939 i 1968 godine. Dobre su šanse da liberalizam ponovo napravi veliki ”comeback”. Naravno, ako uspije da se revitalizira  i prilagodi novim uslovima.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *