Loading...
FilosofijaHistorijaPolitikaPsihologija

ISTINA I MOĆ

Ilustracija: www.powercube.net

Piše: Sanjin Salahović

Francuski filosof i sociolog Michel Foucault definisao je moć kao ono što ima monopol na stvaranje istine. Najdalje što je čovjek otišao u pokušaju nalaženja apsolutne istine je religijsko učenje. U svim ostalim granama čovjekovog stvaranja iskustva i mišljenja istina je promjenjiva. Također i u nauci, tom bastionu empirizma i vjere u mogućnosti otkrivanja istine kroz aktivnosti razuma – nešto što je pokušalo i samo sebe učiniti religijom u toku 18. stoljeća. Neko će religiozni sadržaj uzeti za apsolutnu istinu, a neko će to držati zgodnom pričom koja sadrži dovoljno etičkih vrijednosti i osjećanja potrebnih autocenzuri u čovjeku što pomaže civilizacijsku zbilju i čini život upotrebljivim  dok ne smetamo jedni druge. Ja sam od ovih drugih, ali izbor je slobodan. Sveti Thomas Aquinas je riješio problem našavši da svi putevi vode u Rim – ili ti da i razum nauke i vjera sa svojim osjećanjima vode Bogu.

Za nas u Bosni je veoma bitno shvatiti da historija nije prirodna (pozitivistička) nauka poput matematike, fizike, kemije, inžinjerskih zanimanja i da ne operira sa istom kvalitetom činjenica poput njih. Ona je ranjiva i veoma izložena zahtjevima nalogodavnih kultura i državnih tvorevina kojima služi. Historiografija je pod velikim uticajem onoga ko je plaća i duhovnih, psiholoških, mentalnih, socijalnih, ekonomskih itd. potreba kulture u kojoj se ona izučava. I to se dešava kod nas danas kad se odnosi snaga na našim prostorima mijenjaju – mijenja se i vlast koja ima monopol da istinu definiše. Srpska historiografija ovdje ima problem, bilo zato što joj pokroviteljska kultura i njena nacija gubi moć koju je imala prije, a bilo i zato što je kroz historiju bila podložna prevelikom manipuliranju u smislu jačanja samosvijesti srpskog naroda, jačanju njegovog položaja, uloge i ciljeva politike na prostorima Balkana. Danas je ta historiografija razapeta između realnih političkih potreba s jedne strane, još realnijih potreba same naučne discipline za višim standardima u korištenju metodologije traganja za istinom uz potrebu dezideologizacije – s druge, te sa nemogućnošću Srbije da se navikne na novu situaciju u kojoj je njena moć i nezavisnost u vođenju politike koju je imala u prošlosti na Balkanu znatno reducirana. (Sjetite se jednačine s početka teksta moć=istina)

U isto vrijeme ponovo se rađa jedna stara istina u novom ruhu sa novom moći koja je izašla iz ratova 90 -tih. Bošnjaci, bosanska nacija, bosanskohercegovačka država i njena vlastita historiografija koji polako, ali sigurno dobijaju pravo na pristup izučavanju i promicanju istine uporedo sa pravom na politički, informativni i ekonomski pristup centrima moći. A to je upravo to što stvara istinu po Foucalt-u. Imamo, oni koji se identifikuju sa državom BiH, “MOĆ” po definiciji. Možemo je izgubiti samo ako odustanemo od prava da stvaramo svoju vlastitu istinu.


Izvor: www.elviejotopo.com
Michel Foucault, Bastilja, Paris. 1975.

Michel Foucault (Poitiers, 15. oktobra 1926.- Pariz 26. juna 1984.), francuski filosof.

Njegova su djela imala velik utjecaj na druge znanstvene discipline: Foucaultov utjecaj vidljiv je u humanističkim i društvenim znanostima. Poznat je po svojoj kritici raznih socijalnih institucija, psihijatrije, medicine i zatvorskog sustava, te po svojim idejama o povijesti seksualnosti. Njegove su teorije usmjerene na moć i odnos između moći i znanja, a njegove ideje vezane za diskurs u odnosu na zapadnu misao bile su široko raspravljane i primjenjivane.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »