Loading...
KomentariPolitikaPsihologijaSvijetVijesti

Može li ”putinizam” nadživjeti Putina?

Norveški dnevnik Verdens Gang (VG), piše: Ole Kristian Strøm
Preveo: Sanjin Salahović

 

Rusija se ne miješa samo u izbore. Ona utiče na mozgove zapadnih političara. I oni čak i ne znaju šta da učine sa time.
Tvrdnja dolazi od kremaljskoga glavnoga ideologa Vladimira Surkova. (kronikk i Nezavisimaja Gazeta.)
Njegovo je pisanje, zaključak je, prihvaćeno od najviših instanci jer su izvodi iz kronike ponosno predočeni na državnoj ruskoj TV.
Surkov opisuje ”putinizam” kao ”idologiju budućnosti”, a zapadne demokratije naziva ”iluzijom”.
Negdašnji zamjenik premijera i šefa štaba Kremlja uzima se da je arkitekt onoga što se tamo naziva ”ruskom suverenom demokratijom”. To nije demokratija onakva kakvom je znamo nego je, prema tumačenju najvećih centara moći u Kremlju, ruskoj stvarnosti. Može se i nazvati demokratijom ”po ruski”. Redovni izbori, ali sa unaprijed poznatim rezultatima.

Razumijevanje vlastitog naroda

Velika politička mašina Vladimira Putina, tvrdi Vladislav Surkov, još nije dosegla svoje puni kapacitet, putinizam, nasuprot demokratiji je, kao ideologija, duga vijeka. Jer Putin, po Surkovu, za razliku od demokratije, razumije svoj narod. Strani političari optužuju Rusiju za miješanje u izbore širom Svijeta. Situacija je, u stvari, mnogo ozbiljnija i Rusija utiče na njihove mozgove, a oni ne znaju šta da učine sa svojom vlastitom promijenjenom percepcijom stvarnosti. Surkov nastavlja i tvrdi da je Rusija, nakon nesrećnih 90-ih godina prošlog vijeka, sa Putinom otpočela informacijsku ofanzivu protiv Zapada koja čini da zapadni političari češće prave greške u svojim procjenama.

Na smrt preplašeni

Poznavalac Rusije, Michael McFaul, negdašnji američki ambasador u Moskvi, uzima Surkovljevo pisanje veoma ozbiljno i na Twitter-u piše da Rusi i ostatak svijeta trebaju biti ”na smrt preplašeni” Surkovljevim pisanjem. On u isto vrijeme hvali njegovu iskrenost. Kako god, ono što je pored svega interesantno, su tvrdnje Surkova da putinizam ima trajanje čak i bez Putina. Putin je izabran do 2024 god. Prema današnjem ustavu ne može nastaviti poslije toga, a starost je također tu. Surkovljeva trvdnja da je putnizam može živjeti dalje je ipak zavisna od njegove sposobnosti da se obnavlja. On sam je Putinov specijalni savjetnik po pitanjima Ukrajine, a danas možemo sa sigurnošću reći da entuzijazam sa aneksijom Krima, opada. Isto kada se radi o ratu u Istočnoj-Ukrajini.

Gubitak mladih

Kremlj ima također razlog da se zabrine nad rastućom negativnošću mladih u odnosu na Putinov režim i da mnogi od njih, 41% u dobi između 18 i 24 god. žele da odu iz zemlje. Također žele bolji odnos sa Zapadom i boje se međunarodne izolacije, pokazuju ispitivanja javnog mnijenja.

«Putinizam» se gradi na velikim riječima o patriotizmu, tradicionalnim vrijednostima i nanovo otkrivenom ruskom ponosu. Nije smisleno plasirati ga na lijevo-desno političku osu. To je mješavina nacionalizma i komunizma, nimalo čudno s obzirom na Putinovu zaleđinu u profesiji agenta KGB-a. Ekonomski, putinizam je surfao na dužem periodu visokih cijena nafte i gasa. Pad cijena ovih sirovina uporedo sa zapadnim sankcijama čine da Rusi više nisu optimistični u mislima o budućnosti.

Udaljio se od Jeljcina

Ako zdravlje izdrži i Putin se održi do 2024, a sa svojih 66 god. je već prešao dobro granicu prosjeka života ruskoga čovjeka, s malom razlikom da ne pije, a trenira, te ako se ne odluči za jednog ”Mugabea” i nastavi, ispašće Putin ličnost koja je vodila rusku politiku četvrt stoljeća. Nije neprirodno ovdje reći da govorimo o jednoj ideologiji. Ali istovremeno, ruska je politika tako nepredvidljiva da je još rano reći da li će putinizam nadživjeti čovjeka koji mu je dao ime. Iako je Putin bio lično izabran od strane Jeljcina, brzo se odmakao od njegove politike i okrenuo Rusiju u potpuno novom pravcu.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *