Loading...
FotografijaKulturaPsihologijaUmjetnost

Arhitektonska ilustracija 16 različitih oblika duševnih oboljenja i poremećaja

Prilog pripremila: Amna Dumpor

Maštoviti italijanski arhitekta i ilustrator Federiko Babina osmislio je kreativan projekt kojim je prezentirao razne duševne bolesti i poremećaje. Nazvan je Archiatric i opisuje 16 različitih oboljenja u vidu arhitektonskih radova u različitim stanjima popravke.

Neke slike možda izgledaju apstraktno, ali svatko tko živi s agonijom duševne bolesti doživljavat će ih kao bolnu istinu. Digitalni umjetnik sa sjedištem u Barceloni objavio je i animiranu video verziju projekta na YouTube-u za intenzivnije iskustvo.

1.

Tjeskoba (anksioznost) tj. tjeskobnost je stanje koje se manifestuje osjećanjem tjeskobe, ustrašenosti, straha sve do panike, uz psihomotornu (tjelesnu) napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba “eksplodirati”.

2.

Depresija spada u skupinu poremećaja karakteriziranih kao poremećaji raspoloženja (unipolarni poremećaj). To je teško psiho-fizičko stanje praćeno raznim nuspojavama i popratnim efektima. Depresivno raspoloženje karakterizira povlačenje osobe u sebe, potištenost, pad vitalnih dinamizama, nesanica, gubitak apetita, opsjednutost crnim mislima, usporeni misaoni tok, beznadnost i bespomoćnost.

3.

Insomnija ili nesanica je poteškoća uspavljivanja, održavanja spavanja, doživljaj loše kvalitete spavanja ili nedovoljnog spavanja, uprkos dobrim uslovima za spavanje. Insomnija može biti primarna (psihofiziološka, idiopatska, familijarna) tj. dugotrajna, uz manju ili nikakvu povezanost s organskim ili psihičkim promjenama, sekundarna zbog psihijatrijskih poremećaja, tjelesnih/neuroloških bolesti, liječenja te ovisnosti. Insomnija je čest simptom i u sklopu drugih poremećaja spavanja – sleep apneje, sindroma nemirnih nogu i poremećaja cirkadijarnog ritma.

4.

Demenciju ljudi obično zovu senilnost; to je postupno pogoršanje intelektualnih sposobnosti sve do oštećenja socijalnog i radnog funkcioniranja. Najistaknutiji simptom su teškoće u pamćenju, posebno skorih događaja. Drugi simptomi su loša prosudba – osoba ima teškoća u razumijevanju ličnih situacija, planiranju ili odlučivanju, osobe gube vlastite standarde i kontrolu nad porivima, sposobnost apstraktnog mišljenja opada, uobičajene su emocionalne smetnje, uključujući i preslabi agent i povremene emocionalne ispade.

5.

Shizofrenija je psihijatrijski poremećaj koji označava često kroničnu, ozbiljnu mentalnu bolest koja primarno pogađa našu sposobnost razmišljanja, s otežanom percepcijom stvarnosti, što uzrokuje promjenu ponašanja i neugodne osjećaje, te slabim izražavanjem emocija. Najčešće manifestacije uključuju zvučne halucinacije, paranoju, bizarne deluzije, ili neorganizirani govor i misli, te su praćene značajnim socijalnim i radnim disfunkcijama.

6.

Opsesivno – kompulzivni poremećaj

Opsesije su mentalni događaji koji se javljaju u obliku nametajućih misli, osjećaja ili ideja, dok se kompulzije odnose na ponašanje pri kojem se ne može kontrolisati ponavljanje određenih radnji (brojanje, provjeravanje, izbjegavanje). Kad se radi o opsesivno-kompulzivnom poremećaju, oboljela osoba može patiti od opsesija ili kompulzija, a može istovremeno imati i obje komponente ovog poremećaja. Kompulzivne radnje obično nastaju kao reakcija na opsesivne misli s ciljem redukcije anksioznosti.

7.

Alzhajmerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga koja može uzrokovati smrt. Svojim napredovanjem dovodi do demencije, gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika.

8.

Bipolarni afektivni poremećaj ili manično-depresivna psihoza je endogena duševna bolest u kojoj se izmjenjuju epizode manije i depresije. Spada u teške endogene psihoze. Smjenjivanje faza je neodređeno pa dolazi do kraćih maničnih i dugih depresivnih razdoblja, ili obrnuto. Ne oštećuje bolesnikovu licnost, a između napada bolesnik izgleda zdrav. Nešto je češća kod debljih osoba. Klinička slika ovisi o epizodi u kojoj se bolest nalazi, maničnoj ili depresivnoj.

9.

Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složen poremećaj. Glavne karakteristike autizma jesu slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Po tim karakteristikama autizam se razlikuje od ostalih poremećaja iz grupe poremećaja autistickog spektra (engl. ASD) Nasljednost autizma je velika; genetika poremećaja je složena i zasad se još ne zna koji su geni općenito odgovorni. U rijetkim slučajevima autizam se povezuje sa faktorima koji uzrokuju defekte pri rođenju. Postoje i drugi predloženi uzroci, prema kojima autizam uzrokuju vakcine korištene u dječijoj dobi. Međutim, takve su hipoteze kontroverzne i nemaju podršku u uvjerljivim naučnim dokazima.

10.

Fobija je izraženi trajni strah, najčešće prekomjeran ili neopravdan, a pojavljuje se u vezi očekivanja specifičnog objekta ili situacije. Većina se ljudi boji npr. visine ili pauka, ali taj ih strah ne ometa u svakidašnjem životu. Takav strah postaje fobija kada ih onemogućuje u aktivnostima koje su do tada s lakoćom obavljali ili uživali u njima. Termin fobija odnosi se na grupu simptoma prouzrokovanih određenim objektima ili situacijama.

11.

Paranoja – “ludilo” ili “bezumnost” je neizlječiva duševna bolest sa sumanutim idejama proganjanja i idejama umišljene veličine. Osoba koja pati od ove bolesti proživljava tjeskobu i strah uzrokovan iracionalnim idejama odnosno nesposobnošću razlikovanja mašte od stvarnosti. Obično se pod tim podrazumijevaju psihopatološki simptomi vezani uz vjerovanje neke osobe da su on ili bliske osobe meta zavjere, zbog čega se kao jedan od sinonima za paranoju koristi i izraz manija proganjanja. Paranoja se najčešće javlja kao simptom duševnih bolesti od kojih je najkarakterističnija paranoidna shizofrenija, ali se u starijoj psihijatrijskoj literaturi mogu naći i opisi tzv. “čiste” paranoje prilikom koje intelektualne sposobnosti pogođene osobe ostaju potpuno očuvane. Paranoja se također može javiti i kao posljedica specifičnih okolnosti (tzv. zatvorska psihoza), ali i tzv. induktivna psihoza, prilikom kojom paranoik svoje sumanute fiks-ideje uspjeva prenijeti i nametnuti sebi bliskim osobama.

12.

Disocijativni poremećaji ili disocijativni poremećaj osobnosti obilježeni su promjenama bolesnikova osjećaja identiteta, njegova pamćenja ili svijesti. Osobe s tim poremećajem mogu zaboraviti bitne događaje iz svoje prošlosti, ili pak privremeno zaboraviti tko su, ili čak poprimiti novi identitet. Mogu čak i odlutati iz svoje uobičajene okoline u nepoznatom smjeru.

13.

Poremećaji u prehrani predstavljaju poteškoće u prehrambenom ponašanju. Postoje tri osnovna tipa poremećaja u prehrani, a to su: anoreksija, bulimija i kompulzivno prejedanje. Također postoje i nespecifični oblici poremećaja u prehrani koji se ne mogu svrstati u neki od ova tri osnovna tipa, no i dalje predstavljaju težak poremećaj i ozbiljan problem.

14.

Disleksija je poremećaj u učenju. Prvenstveno se manifestuje kod pisanoga jezika, odnosno čitanja i sricanja. Disleksija je odvojena i razlikuje se od ostalih poteškoća u čitanju koje su nastale iz drugih razloga, a koji mogu biti ne neurološki nedostatak vida ili sluha, ili slaba i neprimjerena poduka čitanja. Neki dokazi pokazuju kako uzrok disleksije može biti različit način obrade podataka u mozgu kod pisanoga i/ili govornoga jezika. Iako je disleksija navodno rezultat različitosti u neurološkom smislu, ona nije poremećaj inteligencije. Disleksija se javlja kod svih razina inteligencije.

15.

Narkolepsija je disomnija – kronični poremećaj spavanja – karakteriziran pretjeranom pospanošću i iznenadnim napadima sna u neprimjerenim situacijama.

16.

Rodna disforijaporemećaj rodnog identitetarodni nesklad ili transrodnost depresivni je sindrom koji se javlja kod osoba koje disforiju doživljavaju zbog nezadovoljstva svojim identitetom (rodno/polnim) koji im je rođenjem dodjeljen. To je psihijatrijska klasifikacija koja opisuje probleme povezane sa transseksualnošću ali i transvestizmom i najčešće je primjenjivana dijagnoza kod transseksualaca.

Animirana video verzija projekta

Izvor: Architecture & Design/ Arhitektura i Dizajn

Vezani članci:

Totalitarizam disocirane psihe

Nova saznanja o patološkim mehanizmima Alzhajmerove bolesti

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »