Loading...
EkonomijaIntervjuiKomentariPolitikaSvijet

Primjećujem sličnost sa političkom praksom Mađarske

Populizam: Kao državni savjetnik u norveškoj vladi uspio je primorati Vidar Helgesen mađarskoga jakog čovjeka na zaokret. Danas primjećuje on i u Norveškoj iste trikove koje novi europski autoritarni lideri primjenjuju.

Piše: Hanne Østli Jakobsen, objavljeno u Morgenbladet, norveškom tjedniku br.16
Preveo: Sanjin Salahović

Mađarska danas okreće leđa Zapadu. Iznenađen sam i razočaran nedostatkom odgovarajuće reakcije od strane europskih institucija.

Godina je 2014, a Vidar Helgesen piše gornje riječi u Financial Timesu kao novak u ulozi europskoga ministra. Mađarski premijer Viktor Orban je već bio uveliko u poslu stežući uzde vlasti nad državom čiji su ga građani izabrali na četverogodišnji mandat. Slobode kritike postojećeg sistema reducirane su i u sudstvu, opoziciji i u medijima. A onda se na udaru našlo i civilno društvo – nezavisne organizacije koje je podržavala i Norveška.

– Vlada ih je progonila. Trakasirala, upadala im u prostorije, oduzimala kompjutere i materijal, priča Helgesen.

Norveška daje velike sume za rad na smanjenju socijalnih i ekonomskih razlika u Europi kroz tzv. EEZ sredstva. Mađarska je jedna od najvećih primaoca. U sljedećem periodu Norveška bi trebala prebaciti više od 200 miliona eura Mađarskoj. Ali toga puta, 2014 god. vlada Norveške je rekla: ”Dosta”! Zaustavili su isplatu novca i poništili transakciju sve dok Orbanova vlada ne prestane sa progonima. Danas, pet godina kasnije, to je još uvijek jedinstvena i aktuelna historija. I pored osuda antidemokratskih tendencija u zemljama poput: Mađarske, Poljske i Rumunije od strane EU i pojedinih zemalja, malo je volje bilo u Uniji da se koriste ekonomska sredstva kao način pritiska za promjenu kursa u pomenutim zemljama.

– Prva je reakcija iz EU bila otprilike: ”Ja, ja, sada se vaš europski ministar pokazao, ali kada ćete nastaviti sa isplatama”, smije se Helgesen.

Ali mjera je urodila plodom. Nakon dugih pregovora Orban je dao garancije koje je tražila Norveška.

– Orban je požnjeo jake kritike kod kuće. Optuživan je da je kapitulirao pred norveškim pritiskom. Upalilo je, iako su u pitanju bila ograničena sredstva. To ukazuje na to da je ekonomski pritisak djelotvoran i u budućnosti, kaže Helgesen.

Recept. Ovoga proljeća je Morgenbladet pokušao pratiti zakonske promjene koje mijenjaju Europu u smijeru totalitarizma. Vlade po cijeloj Europi uvode zakone koji smanjuju prostor kritici opozicije, daje vlastima bolji nadzor nad sudovima i promiču vlastitim građanima ono što smatraju ”boljim moralom”. To nije neki novi trend. Helgesen je danas specijalni predstavnik Norveške vlade za more, a bio je prvi norveški europski ministar. Priča nam da je ovaj razvoj događaja bio jedan od prvih predmeta koji mu se našao na stolu.

– Vidjeli som da se autoritarne tendence ustaljuju u Svijetu, također u EU i da autoritarni lideri najčešće koriste iste recepte. Prvo sredstvo koje jedan autoritarni lider koristi je strah. Simptomatično je i priziva strah samo posmatrati takve lidere. Ekonomske promjene, tehnološke promjene, klimatski problemi, Europa koja stari, migranti i izbjeglice koji traže sigurnost i bolji život. Sljedeci korak je ”ponovo preuzeti kontrolu”. Demonizirati svijet oko sebe, polarizirati kod kuće, demonizirati opoziciju.

Tako priprema autoritarni lider tlo za potpunu kontroll vlasti. Njegovi napadi slabe moć društva da brani svoju demokratiju i onda dolazi drugi korak.  Pokušaj preuzimanja vlasti nad medijima i sudstvom. A onda nešto veoma odvratno u demokratiji – razvodnjavanje, politizacija administracije i uprave. Čistke nepodobnih i onih sa pogrešnom partijskom knjižicom. Kada su institucije uprave politizirane lakše je frizirati osnovu umijeća i znanja na kome društvo počiva. Tada je lakše populistima da flertuju i zavode narod.

Samo je nekoliko zemalja u Europi pokušalo da pređe cijeli put i pokuša preuzeti kontrolu nad velikim dijelovima društva. Većina europskih zemalja su solidne demokratije. Poput Norveške koja je upravo doživjela priznanje od Greco – antikorupcijskog organa Europskoga savjeta. Pohvaljena je da model za uzor kada se radi o nastojanjima za suzbijanje korupcije. To ne znači da smo potpuno zaštićeni od trenda koji se širi kontinentom.

– Imamo u Norveškoj snage koje definitivno prate onaj populistički dio internacionalne knjige političkih recepata. To su recepti koji pomažu na domaćem terenu da se pridobiju glasači, pobijedi na izborima. U nekim zemljama taj je fenomen definitivni uvod autoritarirnoj vlasti.

U Norveškoj vidi Helgesen sving populizma u debati koja kruži oko tri teme:

– Imate migraciju i islam kao neprijatelja, Europu i EU kao neprijatelja, i neprijatelja u klimapolitici za koju se tvrdi da je kreirana od elite i ugrožava obične ljude. Pogotovo one na selu.

– Koliko su norveški političari svjesni da je ono što rade i govore dio jedne veće slike?

  • Svjesni su da je to efektivno. Vidjeli su da je to metoda koja se ”dokazala” na drugim mjestima. Vidite to u Brexit-u, kod Trygve Slagsvold Vedum-a (vođa partije Centra  koja predstavlja uglavnom norveško selo), Sylvi Lysthaug (Frp, prilično desna, populistička neoliberalna partija norveškog malog i srednjeg poduzetništva, oštra prema islamu i migrantima)
  • Nije sigurno da je Orbanov dječački san bio da postane autoritarni lider. U kojem stupnju takav produkt nastaje u toku same karijere, onako usput? Da li mora postajati intencija da bi čovjek evoluirao dalje iz populizma u nešto drugo?
  • To je dobro pitanje. Imam jednog prijatelja kod koga je Orban spavao na podu u kuhinji, u doba kada je bio mladi demokratski aktivist. Jasno je, za jednog političara koji je na vlasti, stvari koje mu pomažu da ostane na njoj jesu od velikog značaja.

Ali ono što djeluje danas, ne mora to činiti i sutra, smatra Helgesen. Onako kako on to vidi, malo je ljudi koji su pristaše ekstremnih rješenja.

  • Većina je pozicionirana negdje u sredini. I ako želite danas efikasno voditi državu, morate se pravilno odnositi prema svijetu oko vas. Ukoliko se zatvorite teško je naći dobra rješenja. Brexit je primjer za to.

Norveška pregovara sa Mađarskom o pomoći u novcu i uslovima koje je postavila kada ju je zaustavila 2014 god. Sadašnji petogodišnji period je počeo prije tri godine, ali ministar vanjskih poslova Ina Eriksen Søreide nije još uspjela dobiti dobre garancije od vlade Mađarske o tome da sredstva neće biti zloupotrebljena. Pregovori se nastavljaju. Nije lako koristiti financijski pritisak protiv EU država koje krše demokratske norme. Jedan od problema je i samo pravo. Ako jedna zemlja treba posegnuti za ekonomskim sankcijama, mora se pozvati na pravo – konkretan primjer kršenja određenog dogovora. I nije bez razloga da se ovakav razvoj situacije u Europi naziva ”autoritarni legalizam”. Kada je Orban promijenio izborne jedinice u svojoj zemlji da bi olakšao sebi pobjedu, učinio je to na potpuno zakonit način i prema važećim normama.

  • Niko više ne radi izborne prevare jer nema razloga za to. Većina manipulacija dešava se u sasvim zakonitim okvirima. I to je izazov za sve koji hoće pratiti Norvešku i koristiti novac kao sredstvo pritiska, kaže Helgesen.

Vidar Helgesen smatra da EU zemlje trebaju u svakom slučaju pokušati, baš kao što je i Norveška to učinila u 2014 god. Ništa manje jer bi im to pomoglo prilaz zemljama koje se bore za promjene.

  • Ako EU kaže Orbanu na primjer: ”OK, govoriš toplo o Rusiji, isto tako o Kini, i isto o pogledu na istok. Ako je to to što želiš, samo nastavi. Ali ne kao član ”kluba”. Ne sa našim budžetom. To bi bila i jasna poruka mađarskom narodu da prihvati odgovornost izbora. I ni malo ne sumnjam šta bi mađari izabrali.
Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »