Loading...
Na današnji dan

Kavasaki sindrom: Nas i Srba, tristo miliona

(Filipike skinute sa zida face-psihijatrije ostarjelog nihiliste)

Nihad Filipović

18. 5. 2020.

1.

Pita me jedan: A šta ti je taj – antifa/ba@kawasaki sindrom?

Velim, to ti je ovo sada poslije antifa COVID-19 epidemije: infekcija krvi, kao produkt zakašnjele reakcija tijela na bolest. U svijetu oboli 8 u 100. 000. U Bosni, pošto je Bosna vazda mimo svijeta, oboli puno više. Ne zna se tačno koliko, pošto računja od 1945. i još nisu skontali. U svakom slučaju dovoljno, da zadevera društvo!

2.

Žale se ovi antifa kawasakijevci, biva – vidi ga, šta nam radi Crvenkapici.

A ja kažem – Pristojno čovjek radi svoj posao. Da je to ona Titina MILI-cija, ne samo da bi je Grmalj legitimisao, nego bi je propisno i ispipao, priveo, i moguće i provaljao. Onako mislim, antifašistički vaspitno je propustio kroz šake. I jasno – sve po PS-u.

3.

https://fb.watch/kBQfdDRq9D/

Nije “kriva greda” Kozaračko. Nego duh iz koje se porađa.

Titoistički karcinom, apsolutno je u epicentru Kawasaki sindroma bosanskih antifa trubačista!

4.

18. 5. 2021.

Varijacija na jednu Krležinu:

Zna narod, jeste da smrdi, ali toplo je u govnima.

5.

18.5. 2018.

Joe Sacco, Safe Area Goražde, The War in Eastern Bosnia, 1992-95.

Knjiga, koja u formi grafike, tj. crteža, ono što zovemo strip, priča autorovo viđenje rata i situacije u Goraždu. Jedinstven projekt. Likovno najjednostavnija forma, a opet tako ekspresivno snažno, dojmljivo ispričana priča o tom “karnevalu stida”, kako uvodničar, poznati britanski novinar i intelektualac Cristopher Hitchens, misleći na agresivni rat i na zapad i zapadnu politiku u Bosni, naziva taj rat..

Nije mi poznato da je neko od naših autora na ovaj način progovorio o ratu u Bosni.

U svakom slučaju, ostaje zapisano; tako da – prevarili su se katili: puno htjeli, puno započeli..

18. 5. 2018.

Skoro četiri pune godine razvaljivali su je oružije. Nakon toga evo dvadeset godina je razvaljuju “a sada mudro” politikom;a sada mudro je aludiranje na jednu izjavu Biljane Plavšić koja je, negdje odmah iza rata, baš tim riječima opisala kakvu politiku srpski nacionalisti treba da vode u narednom periodu, kako bi bi ostvarili ono što nisu u ratu.

Otporna i žilava ta zemljica i ti ljudi da prostiš!

Daniel Serwer, bivši diplomata koji je sudjelovao u ratnim i poslijeratnim zbivanjima na području bivše Jugoslavije, na svoj način je to izrazio ovako:

“Vrlo je teško reći je li to (Dayton) bila greška. Ja pozdravljam Dayton, jer je zaustavio rat, ali za mene je veliko pitanje je li bilo pametno okončati rat, spašavajući RS.

Mi u State Departmentu smo znali što će se kasnije dogoditi. Znali smo da će povratak izbjeglica u RS biti ograničen. Znali smo da će se kroz budući mirovni sporazum teško implementirati mir. Smatrali smo da je Bosna kuća od karata koja ionako neće opstati. Nismo bili u pravu”.

Nama na pouku: Lako je tuđim rukama u trnje.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *