(Naslovnica FENA: Nermina Omerbegović)
(Uz pojavu knjige Od Batona do Kulina, prenosimo kratak prikaz udruženja Čuvari baštine Bassania iz 2022. g. i intervju sa predsjednikom udruženja i koautrom knjige, gospodinom Emirom Medanhodžićem.)
FENA – Sarajevo, 9. novembra 2022.
Fondacija “Čuvari baštine Bassania” osnovana je prošle godine s ciljem razvijanja svijesti o značaju kulturne baštine, također i kako bi radili na sprečavanju uništenja, oštećenja ili otuđenja kulturnih dobara, te evidentiranju, istraživanju, valorizaciji kulturne baštine, kao i edukacije, promocije kulturne baštine u zemlji i inostranstvu.
Cilj Fondacije je i rad na valorizaciji kulturne baštine u cilju ekonomskog lokalnog razvoja i turizma.
Fondaciju čine entuzijasti koji u svom radu sarađuju s istoričarima, arheolozima…
Predsjednik Upravnog odbora Fondacije “Čuvari baštine – Bassania”, Emir Medanhodžić već 20 godina obilazi nekropole Bosne i Hercegovine i regije.
Koautor knjige od Batona do Kulina, gospodin Suad Haznadarević.
Govoreći o aktivnostima Fondacije u proteklom periodu Medanhodžić ističe da je sa saradnicima uspio da otkrije veliki broj nepoznatih nekropola, stećaka i starih gradova u oko 20 općina. Riječ je između ostalih o općinama: Konjic, Jablanica. Foča, Neum, Živinice, Bugojno, Travnik, Zenica, Sarajevo, Kladanj, Vareš, Breza, Jajce, Mrkonjić-Grad, Mostar, Vlasenica, Sokolac, Pale, Goražde, Prača…
Fondacije je očistila i označila pojedine nekropole u Bugojnu, Sarajevo, Jablanici, Konjicu, Goraždu…
Također su uputili Peticiju Komisiji za nacionalne spomenike BiH za proglašenje nektopole Skladovi u Živinicama za nacionalni spomenik BiH.
Saniran je i nacionalni spomenik Mastanova ploča u Drežnici.
U završnoj je fazi i izdavanje knjige “Of Batona do Kulina”, autora Suada Haznadarevića i Emira Medanhodžića; (u međuvremenu, novembar 2023, knjiga se pojavila u javnom prostoru i može se naručiti direktno od autora, op. N. F.)
Medanhodžić pojašnjava da je riječ o knjizi o najstarijoj historiji Bosne od ustanka Batona Dezijatskog, preko arijanske Crkve bosanske, uticaja Gota i Slavena, preko ranog srednjeg vijeka zaključno s Kulin Banom.
- Radimo na sanaciji nekropola u Donjem Vakufu, Krstac i Crkvine u Konjicu, Stupski krš u Kladovu, Debelo Brdo u Sarajevo, lovački Dom nekropola u Zavidovićima, skrnavljenje tumula u Goraždu… Otkrili smo i identifikovali stari grad Duroš, Kulina i Ostrovica (Foča), nove nekropole u Glavatičevu, Čajniču, Ilirske grading u Jablanici, Arijanske bosanske crkve, rimsku stelu u selu Vrdolje – istaknuo je Medanhodžić, govoreći za Fenu o aktivnostima Fondacije.
Smatra da se prvenstveno podizanjem svijesti o značaju kulturne baštine, saradnji sa lokalnim i regionalnim organima vlasti, te saradnji sa zavodima i muzejima i konzervatorima i restauratorima, kao i sa UNESCO-om i međunarodnim organizacijama može nešto uraditi na očuvanju kulturne baštine.
- Potrebno je izmijeniti i unaprijediti zakonsku regulativu u ovoj oblasti – kazao je.
Značaj u otkrivanju novih, još neistraženih nekropola kao i drugih spomenika vidi i u razvoju tehnologije.
Podsjeća da je svojevremeno Šefik Bešlagić imao samo automobil kojim je obilazio lokalitete po pozivu mještana, te terenskim radom uspio identificirati značajan broj stećaka. Ali to su, smatra, ipak bile ograničene mogućnosti dok je danas puno lakše.
- Danas su dostupne nove tehnologije kao što su lidar, georadari, google earth, dronovi. Pomažu u otkrivanju novih lokacija, ali odlazak na teren je najbitniji – kazao je Medanhodžić.
(FENA) H. D.