Loading...
Na današnji dan

Lijep mi danas dan

Nihad Filipović

4. 4. 2018.

Lijep mi danas dan.

Mješovitoj srednjoj školi u Ključu vraćeno ime “Profesor Omer Filipović”. Na njegov rođendan.

Hvala dragom Bogu i ljudima s obrazom.

Iskreno, ne kažem da ih nema, ali sem Omera Filipovića, ja nisam poznavao nikoga, koji je Bosnu volio – više od samoga sebe.

Rasim Delić, crtež – Omer Filipović, Logor Manjača.

HISTORIJSKI PARALELIZMI: BUSULADŽIĆ
I KOMADINA OD ČETNIKA

4. 4. 2018.

Ne mislim da je, Allahrahmetile, Mustafa Busuladžić neko naročito značajno ime u kulturnoj baštini Bosne i Bošnjaka, eto toliko značajno da je od nacionalnog značaja skinuti ploču sa tamo neke ulice nadjevene imenom heroja NOB-a, Fuada Midžića i istoj nadjenuti Busuladžićevo ime i još plus, tamo nekoj školi, nadjenuti ime Mustafino; biva on je taj primjer za ugled, na kojem bosanska mladost treba učiti i slijediti njegov put.

Ali, od kada je Busuladžić došao u fokus pažnje bh. javnosti, pa sam saznao detalje njegovog “slučaja”, mislio sam i mislim da je njegovo “sudsko” ubistvo – zločin.

Oglašavao sam se na ovu temu već obširno, pa ne bih duljio ovdje. Nego, apropos, evo, s njim u vezi,  jedne interesantne historijske paralele. Razmišlja dr. Nadana Filipovića:

– Nisam nekakav naknadni, post-mortem, odvjetnik rahmetli Busuladžića, niti njemu sada treba bilo kakav odvjetnik, međutim, usudio bih se uzeti za primjer muslimana, desnu ruku Draže Mihailovića i jednog od glavnih ideologa četničkog pokreta, a to je bio rahmetli Busuladžićev imenjak, a Dražin do kraja odani i vjerni Ravnogorac, Mustafa Mulalić.

On je nakon sloma Nedićeve marionetske Srbije i propasti četničkog pokreta lijepo došao u Beograd, predao se vlastima, točnije OZN-i.

Oni su ga, isto kao i sarajevskog imenjaka na tenane ispitali, izveli na suđenje i osudili, gledajte čuda, na šest godina robije u Glavnjači, a s obrazloženjem da je bio jedan od glavnih četničkih ideologa.

Koliko god bila otežavajuća okolnost za Mustafu Mulalića da je bio jedan od glavnih ideologa četničkog pokreta i urednik njihovog tiskanog glasila, ipak je na kantaru komunističke pravde najvjerovatnije preteglo to da je on bio komadina od četnika, pa nije prošao kao Mustafa Busuladžić.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *