Mogorjelo kod Čapljine, kompleks se sastoji od ostataka rimske vile ristica (ruralna vila) i ranokršćanske dvojne bazilike.
Suad Haznadarević
(Kasno-antičke bazilike u Bosni – zašto ih niko neće, 3. dio)
Klasičan primjer dvojne bazilike nalazimo u Hemmaberg /Globasnitz, današnja Austrija/, gdje ima jedna arijanska crkva koja je bez krstionice i jedna crkva klasičnog kršćanstva koja ima zdenac tj. četvoro-ugaonu krstionicu. One su udaljene jedna od druge svega nekoliko metara. [15]
Ovo bi bila prva i ključna razlika između arijanskih i kršćanskih ranih sakralnih objekata. Dakle, ranokršćanske crkve su većinom i krsne crkve, jer je to vrijeme uspona i prihvata nove religije u Rimskom carstvu. Na području današnje Bosne i Hercegovine ovaj tip crkvene organizacije nije bio masovan pa tako i nema mnogo nalaza crkvi sa bazenima za krštenje ili kasnijim oblicima krstionica. Njihov broj je mali u odnosu na arijanske, koje prevladavaju i koji nemaju krstionice.
Hemmaberg, Austrija, crkva sa zdencom, krstionica; foto – autor.
Arijanizam se fokusira na razumski pristup i interpretaciju Biblije, što može rezultirati različitim liturgijskim praksama i stilom obožavanja. Kako je izgledala molitva? Ne mnogo drugačije nego danas, lokalni kršćani na latinskom, arijanski Goti na gotskom jeziku i u stilu grčko-orijentalnih kršćana. Liturgija se vjerovatno pjevala u obje tradicije. Krštenje je općenito prvo držano odraslima, obično od strane biskupa. Teško je reći da li su krštenje i krizma uvijek bili odvojeni u Latinskoj crkvi u 6. stoljeću. Ovo vjerovatno nije bio slučaj sa Arijanima.“ [16]
Gotski biskup Ulfus je preveo Bibliju na gotski jezik i time je omogućeno Gotima obavljanje molitve na maternjem jeziku. Ovdje treba povući paralelu da je u Crkvi Bosanskoj molitva održavana na maternjem, bosanskom jeziku, kao što su to arijanski Goti radili u svoje vrijeme na gotskom.
Dakle, ni arijanski Goti, a ni sljedbenici Crkve Bosanske nisu koristili latinski jezik.
Nacionalni spomenik BiH Mogorjelo, nedaleko od Čapljine.
Primjer dvojne bazilike (lat. basilicae geminae) ili crkve u Bosni i Hercegovini je dvojna bazilika Mogorjelo u Čapljini, sagrađena u 5. vijeku. Jedna je služila kršćanskoj, a druga arijanskoj denominaciji.
„Dvije crkve u naselju više se ne mogu objasniti samo “hronološkim redom” ili kao “župna i grobna crkva” ili kao “dvostruka crkva”. Da bi se govorilo o dvostrukoj crkvi, funkcionalno značenje mora biti razjašnjeno, jer se mogu uzeti u obzir i crkve dvije različite denominacije.“ [17]
„Krstionica, je imala ulaz sa sjeverne strane iz portika, a njene dimenzije 2,80 x oko 3 m, imala je u sredini zdenac krstolika oblika iznutra, ali je vanjski izgled zdenca ostao nepoznat. Zdenac se nalazio u zemlji, niže od podnice i bio je dubok oko 1 metar, a širine krakova križa 1,30 m i 60 cm; sa svake strane kraka nalazila se po jedna 45 cm visoka stepenica kako bi se pristupilo obredu krštenja.“ [18]
Zapadni historičari „dvojne bazilike“ tumače na način da je jedna Arijanska (Franz Glaser), a druga crkva klasičnog Kršćanstva. Historičari naših prostora, dakle, Hrvatske, Srbije i jednim dijelom Bosne, to ne tumače na način kako to rade zapadni historičari, pa jednu nazivaju crkvom službenome kultu, a druga je crkvom sepulkralnome kultu ili kultu lokalnih mučenika/grobne crkve. Drugi oblik tumačenja dvojnih bazilika je na način, da jedna crkva služi sveštenstvu, a druga običnim vjernicima unutar manastirskih zajednica.
Dakle, u literaturi koja je do sad ispisana još nije dovoljno razjašnjena namjena dvojnih bazilika u kasnoantičkom dobu na širem području današnje Bosne i Hercegovine.
Razlike u tezama zapadnih historičara i historičara s prostora Balkana često dovode do različitih interpretacija povijesnih događaja i fenomena, uključujući i pitanje Arijanstva i Crkve Bosanske. Ignoriranje ili zamagljivanje tragova Arijanstva može se smatrati problematičnim, jer to može dovesti do iskrivljavanja povijesne istine i stvaranja nelogičnih teorija.
U kontekstu crkvi iz perioda od 4. do 6. vijeka, koje se predstavljaju kao crkve klasičnog kršćanstva, postavlja se legitimno pitanje o progonima njihovih sljedbenika.
- Ako su te crkve zaista bile dio klasičnog kršćanstva, zašto su njihovi pripadnici bili proganjani od strane crkvenog klera?
Ova kontradikcija može ukazivati na složenost odnosa između različitih kršćanskih tradicija i njihove interpretacije, kao i na političke i vjerske sukobe koji su oblikovali historiju tog razdoblja.
Ova pitanja otvaraju prostor za daljnja istraživanja i analizu, kako bi se bolje razumjeli historijski konteksti i dinamike koje su utjecale na razvoj kršćanstva na Balkanu, uključujući i ulogu Arijanstva i Crkve Bosanske.
Nastaviće se.
———————————————————–
[15] „Postojanje dva potpuno funkcionalna crkvena kompleksa ukazuje na to da moramo pretpostaviti da su na lokalitetu postojale dvije samostalne crkvene institucije, koje su bile odgovorne za brigu o hodočasnicima i mjesnim kršćanskim zajednicama. Razumno je pretpostaviti da je postojalo kršćansko sveštenstvo kao i arijansko sveštenstvo: iako su bili sledbenici arijanstva, Ostrogoti su tolerisali nastavak postojanja ortodoksne crkve.“ Franz Glaser und Wilfried Franzen „Von Konstantin bis Justinian“ str. 122 Spätantike und frühes Christentum zwischen Adria und Donau.
[16] Zwischen Virunum und Teurnia. Frühes Christentum in Kärnten Peter Hofrichter str. 15. https://www.academia.edu/37286848/Zwischen_Virunum_und_Teurnia_Fr%C3%BChes_Christentum_in_K%C3%A4rnten?email_work_card=thumbnail
[17]Franz Glaser, Kirchenbau und Gotenherrschaft, Auf den Spuren des Arianismus in Binnennorikum und in Rätien, str. 98. (https://www.academia.edu/30076470/Kirchenbau_und_Gotenherrschaft_Auf_den_Spuren_des_Arianismus_in_Binnennorikum_und_in_R%C3%A4tien_II_Der_Schlern_70_1996_83_100)
[18] Uvod u povijest Crkve i povijest istraživanja ranokršćanskih crkvi u BiH, Vida Đavurak str. 12. (https://www.academia. edu/27553691/topografija_ranokrscanskih_crkava_u_Hercegovini)