Arabicom pisan Bosansko – Turski rječnik, autora Muhameda Hevaija Uskufija, 1631. „Pouzdavši se u Boga, zadubio sam se u misli, te se u taj čas dosjetih, da skupim rječnik na bosanskom jeziku.“
(Iz knjige) Amira Isajbegovića, Kuća onih što sade dud, Zagreb 2022. ISBN 978-953-49425-0-5)
Arabica ili arebica oblik je arapskog pisma prilagođen bošnjačkom fonetskom pravopisu koji je bio u upotrebi u Bosni u periodu od 16. do sredine 20. stoljeća, a produkt je dolaska osmanlijsko-islamskog civilizacijskog i kulturnog kruga. Sinonimi su mektebica, matufovača, matufovica.
Najstariji bosanski tekst na arebici je iz razdoblja Mehmeda II. el-Fatiha (161) 1451 – 1481, a radi se o početnici i tako se zove – “Početnica”.
Prvi kompletan tekst na arebici je ljubavna pjesma Mehmeda Erdeljca s kraja XVI. stoljeća a zove se Hırvat türkisi što znači Hrvatska pjesma ili Pjesma na hrvatskom.
Lijevo, Uskufijev rječnik u novom ruhu, izdanje 2012. ISBN: 9789958198403.
Bosansko-turski rječnik Magbuli-arif ili Potur Šahidija iz 1631. je jedan od najstarijih rječnika ovih prostora i pisan je na arebici. Sačuvana su četiri primjerka, a jedan od njih se čuva u Univerzitetskoj biblioteci u Uppsali (162) u Švedskoj. Napisao ga je Muhamed Hevaija Uskufi (163), 1601 – 1651, a započinje uvodom:
„Mnogo je lijepih rječnika napisano,
Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,
Ali nema napisana na bosanskom jeziku,
Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,
Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem”.
U predgovoru svog rječnika Uskufi također zanimljivo zapisuje:
… Veleučen čovjek je rekao: „Slobodno je razgovarati
Onim jezikom na kojem je objavljena Božija knjiga.”
Kako je Indžil (164) došao Isaa (165) pejgamberu, (166)
Došla je od Boga milost ljudima.
Među jezicima je sišao (s nebesa) latinski,
Latinski je pak jezik isto što i bosanski.
Uskufi daje do znanja da je i bosanski jezik od Boga, sveti, odnosno sišao Božjom objavom s nebesa, pa ga stoga i izjednačava s latinskim jer ih povezuje evanđelje/indžil pošto je Novi Zavjet pisan i prepisivan i na latinskom i na bosanskom jeziku.
Zanimljivost rječnika je da za Boga ne upotrebljava arapsku riječ, a i sam predgovor nam zanimljivo dokazuje da je napisan na bosanskom jeziku bez kasnije ukorijenjenih turcizama jer kaže raj, prozor, govedar, posteljina… a ne dženet, pendžer, čoban, dušek…
Indikativno je i da se je na području Brčkog, kojem pripada Gornji Rahić 1867. godine prema podacima iz Bosanske salname (167), nastava odvijala na bosanskom jeziku za 1566 (168. 169) učenika s većinskim udjelom učenica, a u cijelom Bosanskom vilajetu nastavu na bosanskom je pohađalo 37205 učenika i učenica ne računajući medrese (170) i više škole.
___________________________________
161 ^ Mehmed II. zvani el-Fatih ili Osvajač je turski sultan, vladao u dva mandata 1944. – 1946. i 1451. – 1481.,
poznat po osvajanju Konstantinopola što je bio kraj Bizantskog carstva, poliglot, pjesnik.
162 ^ Univerzitetska biblioteka Carolina Rediviva u Uppsali je najveća u Švedskoj. U njoj se čuva iluminirani
manuskript Codex Argenteus prijevoda Biblije sa starogrčkog na gotski u rukopisu biskupa Wulfile iz 4. stoljeća.
163 ^ Muhamed Hevaija Uskufi je bosanski alhamijado pjesnik koji je ponosno isticao da govori i piše bosanski, pa
kaže u svojoj pjesmi „Bosanski da vam besidim, bratani, da slušaju dobrotelji, prijatelji znani“.
164 ^ Indžil je arapski naziv za Evanđelje i u svijetu Islama slovi za jednu od četiri svete knjige koje je Bog objavio.
165 ^ Issa=Isus.
166 ^ Pejgamber – Božiji poslanik.
167 ^ Salname su službeni godišnjaci u kojima su se objavljivala izvješća ejaleta i ukupno vilajeta s podacima o
pohađanju učenika nastave na bosanskom jeziku.
168 ^ Solak et al. 2014.
169 ^ Salname-i Vilayet-i Bosna, 1283 h./1866 – 1295 h./1877. godina.
170 ^ Medresa je srednja i viša vjerska škola koja svojim učenicima nudi vjersko i opće obrazovanje.