Loading...
EsejiHistorijaKultura

PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (10)

KRITIČKA PERCEPCIJA HISTORIJE KAO UVJET DRŽAVOTVORNE  
SVIJESTI BOŠNJAKA

(Drugi nastavak)

Tomislav Gotovac, Homage to J.B.Tito, 1980.-1981.,  Tomislav Gotovac Institut, Zagreb

Piše: Nihad Filipović

Kako god bivalo i jeste, ponašanje i rad na štetu države i naroda, može se pratiti od političkih lidera i narodnih zastupnika u parlamentima – sramno ponašanje političara u Dejtonu, reforma policije kontra prijedlogu tzv. Venecijanske komisije europskog parlamenta, a direktno “na ruke” srpskih ekstremista u Banja Luci, licitiranja u vezi državne imovine i u krajnjem pristajanje na njenu entitetsku podjelu, općenito, pristajanja na diobe svega i svačega: od djece i dvije škole pod jednim krovom do elektro i PTT sistema recimo, pa i dalje, sve do poltronskih, nimalo domaćinskih i otvoreno kazujući sramnih, podaničkih ustupaka komšijama u okruženju – slučaj kojekakvih konsocijacijskih zalaganja kao bajagi formule za tzv. funkcionirajuću BiH, gdje se svjesno previđa da je BiH, ovakva kakva jeste, već konsocijalizirana do eutanazijskog upokojenja (to je kao kada klinički mrtvog pacijenta želite oživiti ubrizgavanjem sedative za smirenje); slučaj Sutorine i Kruševice, gdje vlast i narodni zastupnici i ne trepnuvši na Crnu Goru prenose suverenitet nad teritorijom koja je historijski, a jaki elementi kazuju i pravno bosanski teritorij; slučaj Buškog jezera, gdje Republika Hrvatska eksploatacijom vode iz tog jezera ostvaruje teške milione proizvodnjom i prodajom električne energije, a zauzvrat BiH plaća mizernu naknadu, utvrđenu međurepubličkiim sporazumom još prije rata 1990-ih; slučaj spomen ploče na Vijećnici u Sarajevu, gdje se pokreće inicijativa za brisanje navodno uvrijedljivog pridjeva “srpski zločinci” sa te ploče…itd.), pa sve do očitanja takvog, spužvastog i ljigavog stanja duha među Bošnjacima i Bosancima, kojima dnevno svjedočimo na internetu i tzv. društvenim mrežama.

Kada se sve to i još i više sabere u pameti, onda, na kraju krajeva, nije slučajno što su iz procesa raspada Jugoslavije svi jugoslavenski narodi izašli sa osvojenom državnošću, a Bošnjaci i patriotski Bosanci nisu. U društvenim “stvarima” na svako zašto mora postojati odgovor zato.

Ima doduše i suprotnih primjera, primjera manifestiranja tvrde bošnjačke domovinske svijesti i beskompromisnog insistiranja na istini kako je Bošnjaci vide; nekada je to na tragu onoga kako, da kažem – ostatak slobodnomislećeg svijeta to vidi (npr. tzv. slučaj u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu na početku rata i bošnjačko uporno demaskiranje laži s tim u vezi), što je dobro i poželjno. Ali, nerijetko se dešava pa su takve, bajagi patriotske manifestacije, autogolovi Bošnjacima (poput tog famoznog nadijevanja neke tamo škole u sarajevskom kantonu imenom kontraverznog Busuladžića). Tako da, posmatrač sa strane, onda mora sumnjati ne kriju li se iza takvih i sličnih deklaracija plitkog političkog uma strategija iste one “kolektivne pameti” što u daljnjem tz. konsocijacijskom drobljenju, vidi funkcionalnu BiH, što u bescijenje krčmi vode Buškog jezera, bez imalo dvojbe ustupa teritoriju Sutorine drugoj državi, na mig iz Beograda pokreće Inicijativu za mijenjanje teksta navodno uvrijedljivog sadržaja na spomen ploči na sarajevskoj Vijećnici…

I da se razumijemo, krvava cijena narodne neprosvijećenosti, bošnjačkih i bosanskih identitetski i domovinskih lutanja je plaćena, državnost je osvojena u batrljcima, ali sa naprijed skiciranim stanjem svijesti, Bošnjaci/Bosanci još zadugo neće osvojiti državnost u punom kapacitetu.

Jer Bošnjacima i Bosancima, u srcu i na prvom mjestu, mora biti njihova zemlja Bosna, a ne kojekakva carstva, jugoslavenska ili osmanska, svejedno.

Živimo u novom vremenu gdje se odnosi u Bosni moraju graditi na novim osnovama i vrijednostima. Paradigma prošlog vremena na kojoj su građeni naši odnosi u tom vremenu, je potrošena. Sve skupa je završilo u krvavom kolapsu 1990-ih.

Jugoslavije nema, i hvala Bogu da je nema.

Tita nema, i hvala bogu da je i taj period naše historije okončan.

Način na koji je to urađeno je kriminalan. Sve je moglo biti drugačije. A što nije, do ljudi je naravno, ali uzroke ponašanja ljudi u dramatičnim 1990-tim godinama, treba tražiti upravo u jugoslavenskim, komunističkim i titoističkim vremenima. Ko to ne razumije, slabo šta uopće razumije u ravni politike i kada je o nama i našim odnosima riječ.
Bošnjacima i svim patriotski orijentiranim Bosancima je potrebna jaka, puno jača nego je imaju osvojenom, državotvorna svijest. Nesposobnost kritičke percepcije historije značajno sužava vidike u traženju rješenja i puteva osvajanja zrele i, da tako kažem, reproduktivne državotvorne političke svijesti u Bošnjaka.
Komunistička utopija, Tito i taj njegov duhovni legat – na vrat na nos okrenuta plemenita ideja humanizma, prosvjetiteljstva i renesanse duha, ideja bratstva i jedinstva ljudi, ideja jednakosti ljudi, ideja građanskog ustroja društva, ideja ljudskih prava i sloboda, ideja emancipacije društva, najzad ideal slobodnog traganja za istinom i slobodom kao humanističkim svjetionicima, sve to pervertirano i interesno prilagođeno komunističkom birokratskom vrhu i njihovoj vlasti, maskiranoj, biva “naučnim” socijalizmom i spinovanim (uvrnutim) radničkim i seljačkim interesom, s onu stranu prirodnog osjećanja i poriva ljudi da stiču, uvećavaju i razmjenjuju, vođeni svojim interesom, svojom inicijativom i svojim radom, gdje je država i vlast tu, ne da diktira i silom nameće, nego da uređuje okvir i garanciju jednakih pravila i prava za sve, sve to skupa, ta utopija i taj titoistički nedemokratski legat, jeste nezdravo naslijeđe jednog vremena i stanja duhova koje i dalje živi i kako takvo nam ozbiljno smeta u sagledavanju rješenja u vremenu u kojem živimo.

Jer, da ponovim, nesposobnost kritičke percepcije historije, nespremnost da se suočimo sa nekim teškim i neprijatnim istinama o vremenu iza nas, i o nama koji smo kao ljudi formirani u tom vremenu, sužava vidike u traženju rješenja i puteva osvajanja zrele i reproduktivne državotvorne političke svijesti u Bošnjaka.

Vezani članci:

PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (1)

PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (2)

PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (3)

PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (4)

PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (5)

PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (6)

PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (7)

PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (8)

PREPOZNAVANJE BOŠNJAŠTVA (9)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »