Shawn Coss, Trypanophobia
Napisao: Drago Marić, dipl.psiholog; autor knjige Pisma psihologu; naslov bosanskipogledi.com
Karikature bez riječi često su moćnije od šala u tekstualnom obliku. Isto tako ni sadašnjim slikama sablasno praznih velegradskih ulica i parkova diljem planete ne trebaju riječi da bi se vidjele razmjere straha od pandemije virusa corona.
Iako je emocija straha, u raznim formama i s različitim intenzitetom, naš neizbježan ( i neugodan) životni saputnik, evolucija nam nije podarila imunitet na tu vrstu psihoorganske neugode. Pred svakom neizvjesnošću (ispitnom, burzovnom), pred svakom prirodnom silom (grmljavina, poplave, oluje) kao i pred svakom prijetnjom životu (epidemije, ratovi) uvijek iznova čovjeka preplavi paralizirajući osjećaj straha. Gubi se samopouzdanje i reducira (a često i potpuno blokira) racionalno mišljenje i djelanje. Javljaju se i psihosomatske anomalije (ubrzan puls, skok tlaka i šećera). U naročito dramatičnim situacijama poduzimaju se i nerazumne radnje (npr. skok kroz prozor bježeći iz požara i sl.). Uz sve to strah je i induktivan – lako i munjevito se prenosi na blisko okruženje. Slučaj s COVIDom 19 potvrđuje i njegovu globalističku dimenziju.
Ugledni američki časopis Forbes ovih dana piše o rasprostranjenosti straha od corone. U tekstu se zaključuje da je taj strah snažno prisutan diljem svijeta. Tako su se postotci uplašenih ljudi samo u tjedan dana skoro udvostručili čak i u zemljama poput Švedske, Finske i Njemačke. Istraživanja su sprovedena na početku i kraju spojnog tjedna između ožujka i travnja 2020. U sve tri zemlje postotak zabrinutih u početku je bio oko 30% da bi se za samo sedam dana u Švedskoj popeo na 56%, Finskoj na 68% a u Njemačkoj čak na 78%.
OD ROĐENJA SAMO SA DVA STRAH(ić)A –
Lista čovjekovih realnih (pandemije) potencijalnih (zemljotresi) i umišljenih (fobije) strahova je ogromna. Samo lista fobija ima preko 100 imenovanih strahova te vrste. Inače, rađamo se samo sa dva ne baš strašna straha. Jedan je strah od jakog zvuka. Na tome strahu počiva autoritet policijske zviždaljke (i sudija u sportskim takmičenjima). Drugi strah je vezan za gubitak tla ispod nogu. Taj strah, npr., sprječava neplivače da mogu preko rijeke. Svi drugi strahovi se stiču i uče. Recimo, strah od zmije stiječe se u četvrtoj godini života.
U balkanskoj tradiciji je da roditelji, s pedagoškom nakanom, plaše nestašnu djecu Babarogom, krezubom staricom s rogovima na čelu. Budući je i dalekoistočni virus COVID-19 u funkciji straha može se reći da između njega i naše, balkanske Babaroge ima neka tajna, možda i rodbinska veza!
Najsnažniji je strah za život. On se nalazi na vrhu naše piramide uznemirenosti. Kada on zaokupi čovjeka, svi ostali strahovi uzduž te piramide (npr. strah od ispita, poslovnih rizika, besparice i sl) ostaju bez “teksta”. Tako je odavno poznato da u ratovima liječnici vrlo rijetko imaju posla s neurotičarima, jer anksioznost – kao tipičan simptom neuroze iskazan u vidu straha od zamagljenih ili umišljnih opasnosti – biva nadvladan po život opasnijim strahom od vrlo konkretnih opasnosti, poput granata ili snajpera.
SMIJTE SE I – POŠTUJTE ZADANA PRAVILA.
Strahu, pogotovo masovnom, nije se lako oduprijeti. Međutim, može se učiniti trpljivijim. Koristite i najmanju priliku za (o)smijeh. Prepričavajte viceve. Pokušajte pretvoriti u uživanciju gledanje i slušanje duhovitih i/ili glazbenih klipova koji u velikom broju cirkuliraju u mobitel komunikaciji. U bogatoj televizijskoj i internet ponudi lako se nabasa na stare, urnebesne humorističke serije. Češće čatujte s članovima obitelji, poslovnim partnerima i prijateljima. Tako smirujete i sebe i njih.
Poznato je da osjećaj kolektivne sigurnosti djeluje umirujuće. Stoga poštujte naredbodavna pravila ponašanja. Poštujući (samo)izolaciju jačate sigurnost svih u zajednici. A ta sigurnost je izvrstan socijalni izolator pred strahom.
Strah čak može biti i od koristi. Iako je svoje poglede na društvene odnose temeljio na izreci „Čovjek je čovjeku vuk“, engleski filozof Thomas Hobbs (17. stoljeće) tvrdio je da strah ljude čini sklonim da žive u miru s drugima.